blank

Klinička mikrobiologija i epidemiologija

  • Ciljevi predmeta:
    Cilj predmeta je objediniti sva znanja iz kliničke mikrobiologije i epidemiologije zaraznih bolesti te
    osposobiti studente teorijski i praktično za provođenje temeljnih mjera sprječavanja i suzbijanja
    bolničkih infekcija s obzirom na sudjelovanje ovog profila laboratorijskih djelatniku u timskom radu.
    Cilj je i osposobiti studenta da primjeni stečena znanja iz različitih grana epidemiologije u dijagnostici i
    znanstveno istraživačkom radu.

    Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet:
    Završen preddiplomski studij Medicinsko-laboratorijska dijagnostika ili ekvivalentna prvostupnička
    razina (baccalaureate)
  • Klinička mikrobiologija: Uvod u kliničku mikrobiologiju. Osnove molekularne mikrobiologije.
    Antibiotici. Bolničke infekcije. Dijagnostika urogenitalnih i drugih spolno prenosivih infekcija.
    Serološke pretrage u kliničkoj dijagnostici (bakteriologija i virologija). Dijagnostika bakterijskih
    infekcija dišnog sustava (uključujući tuberkulozu). Dijagnostika bakterijskih infekcija
    gastrointestinalnog sustava. H.pylori. Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. Klinička interpretacija
    odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi). Mikroskopiranje direktnih uzoraka.
    Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija. Dijagnostika bakterijskih infekcija CNS-a. Dijagnostika
    bakterijemije i endokarditisa. Dijagnostika infekcija u imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične
    infekcije. Dijagnostika parazitarnih infekcija. Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti.
    Respiratorne infekcije uzrokovane virusima. Infektivna mononukleoza. TORCH. Virusne infekcije SŽS.
    Bjesnoća. Virusi koji se prenose krvlju. Virusne infekcije probavnog sustava.
    Epidemiologija: Uvod u epidemiologiju. Epidemiološke metode istraživanja: deskriptivne, analitičke i
    eksperimentalne; etička načela u epidemiološkim istraživanjima. Uvjeti širenja zaraznih bolesti (izvor,
    rezervoar i žarište zaraze, putovi širenja, ulazna vrata, infektivna doza, kontagioznost i virulencija
    uzročnika; otpornost domaćina). Načela provođenja primarne i sekundarne prevencije zaraznih
    bolesti. Indikacije i kontraindikacije za cijepljenje, vrste i primjenu cjepiva, kalendar cijepljenja
    u Hrvatskoj. Proširenost bolesti i uzroka smrti u svijetu, te vodećih zdravstvenih rizika u zemljama u
    razvoju – međunarodna epidemiologija. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti: probavnog i
    respiratornog sustava, zoonoza, transmisivnih bolesti, epidemiologija bolničkih infekcija, spolno
    prenosivih bolesti i krvno prenosivih bolesti. Specijalna epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti:
    srca i krvnih žila, zloćudnih tumora, nesreća i nasilja. Ciljevi i načela kliničke epidemiologije. Načela
    rada epidemioloških registara (surveillance), njihovu svrhu i ciljeve. Osnove genetike
    stanovništva i nasljedne podloge bolesti. Primjena epidemiologije: u kontroli štetnih učinaka
    lijekova (farmakoepidemiologija), javno-zdravstvenom planiranju (management epidemiologija),
    ranom otkrivanju zaraznih i nezaraznih bolesti novim tehnologijama (molekularna epidemiologija),
    intervencije u suzbijanju epidemija. Osnovna obilježja aktualnih pandemija i biološkog oružja.
  • Obavezna literatura:
    Kolčić I, Vorko-Jović A. Epidemiologija (odabrana poglavlja).
    Medicinska naklada, Zagreb, 2012.
    Ropac D, Puntarić D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti
    (odabrana poglavlja). Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
    Vorko-Jović A, Strnad M, Rudan I. Epidemiologija kroničnih
    nezaraznih bolesti (odabrana poglavlja). Medicinska naklada,
    Zagreb, 2010.
    Kalenić S. i sur., Medicinska mikrobiologija, Medicinska naklada,
    Zagreb, 2013.

    Dopunska literatura:
    Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i pripadajući pravilnici.
    Ropac D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti (odabrana poglavlja). Medicinska naklada, Zagreb,
    2003.
    Jawetz, Melnick, & Adelberg's Medical Microbiology. Eds. G.F.Brooks, J.S.Butel, S.A. Morse, 22nd
    Edition, Lange Medical Books/McGraw-Hill, New York, 2004


  • Ispitni rokovi za svaku akademsku godinu definirani su u Informacijskom sustavu visokih učilišta RH ISVU.
  • Prof.dr.sc. Maja Miškulin, dr.med.,
    Doc.dr.sc. Domagoj Drenjančević, dr.med.
    Izv.prof.dr.sc. Josip Milas, dr.med.
    Doc.dr.sc. Suzana Bukovski Simonski, dr.med.
    Dr.sc. Arlen Antolović – Požgain, dr.med.
    Mr.sc. Dubravka Holik, dr.med.

  • Ishodi učenja na razini programa koji predmet pridonosi:
    1. Primijena metoda koje se koriste u epidemiološkom praćenju bolesti kao i najvažnijih
    oblika sustavnog praćenja zdravstvenoga stanja populacije
    2. Primjena znanja kliničke mikorbiologije u laboratorijskoj dijagnostici pri otkrivanju i
    praćenju bolesti i i učinka ili djelotvornosti terapije
    3. Primjena znanja iz upravljanja, zakonodavstva, regulative i etike u području laboratorijske
    biomedicine

    Očekivani ishodi učenja na razini predmeta:
    1. Primijeniti metode koje se koriste u epidemiološkom praćenju bolesti kao i najvažnije oblike
    sustavnog praćenja zdravstvenoga stanja populacije (epidemiološki registri, anketni pregled
    zdravstvenog stanja i/ili ponašanja populacije tzv. survey)
    2. Opisati i razjasniti epidemiologiju najznačajnijih skupina zaraznih bolesti i nezaraznih bolesti te
    temeljne postavke istraživanja slučajeva i kontrola, kao i vrste istraživanja
    3. Primijeniti metode koje se koriste u svakodnevnoj medicinsko laboratorijskoj dijagnostici i
    kliničkoj praksi
    4. Primijeniti stečena znanja za uzimanje različitih bioloških materijala samostalno ili uz kontrolu
    liječnika, adekvatno čuvanje i transport takvih materijala
    5. Definirati, opisati i primijeniti suvremene, rutinske dijagnostičke metode kultivacije bakterija,
    virusa, gljiva i parazita
    6. Definirati pojmove serološke i molekularne dijagnostike u bakteriologiji, virologiji, mikologiji i
    parazitologiji i najčešće primjenjivane metode
    7. Opisati glavne čimbenike patogeneze najvažnijih uzročnika infekcija u ljudi (u dišnom,
    probavnom, urogenitalnom, središnjem živčanom i kardiovaskularnom sustavu, u
    imunokompromitiranih bolesnika), dijagnostičke metode i liječenje
    8. Poznavati metode prevencije i biti osposobljeni za siguran rad u kliničkom mikrobiološkom
    laboratoriju
    9. Provesti mjere sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija u timskom radu.

webmail studomat  knjiznica alumni