blank

Medicinska biologija

  • Molekularna biologija:
    Ekspresija gena: struktura DNA; analiza DNA: sekvenciranje, restikcijske analize, PCR amplifikacija, hibridizacija; replikacija DNA, mutacije, popravak; struktura i organizacija gena, kromosomi, centromere, telomere; rekombinacija, umetnute sekvence, transpozoni; mehanizmi izmjene genetskog materijala, transformacija, transdukcija, konjugacija; plazmidi i bakteriofagi. Ekspresija gena: transkripcija uključujući poremećaje; transkripcija DNA (RNA polimeraze i transkripcijski faktori); dorada i prekrajanje pre-mRNA, alternativno prekrajanje; dorada rRNA i tRNA; regulacija transkripcije: cis-regulatorni elementi, transkripcijski faktori, pojačivači, promotori, utišivači, represori; ekspresija gena u prokariota, operon. Ekspresija gena: translacija uključujući poremećaje; genski kod; struktura i funkcija transportne RNA; struktura i funkcija ribosoma; regulacija translacije, posttranslacijske modifikacije; degradacija proteina, proteasomi.

    Stanična biologija:
    Evolucija stanice. Struktura i funkcija dijelova stanice: jezgra, citoskelet, stanična membrana, endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi, mitohondrij, peroksisomi. Stanično signaliziranje (uključujući osnovne principe, sekundarni glasnici, putevi unutarstaničnog prijenosa signala). Komunikacije među stanicama, međustanične veze, pokretanje stanice. Razvrstavanje i prijenos proteina u stanici (signalne sekvence, vezikularni transport, endocitoza). Stanični ciklus (mitoza i mejoza, struktura diobenog vretena, regulacija staničnog ciklusa i poremećaji), programirana smrt stanice, apoptoza

    Razvojna biologija i genetika:
    Oplodnja, rani embrionalni razvoj (brazdanje, gastrulacija), induktivne interakcije, programirana ekspresija gena, diferencijacija, morfogeneza, homeotički geni i diferencijalna ekspresija gena. Transgenične životinje, 0-mutante, kloniranje. Teratogeneza, kongenitalne malformacije. Ekološki faktori, ekosistemi, onečišćenje zraka, kopna i voda. Zakonitosti nasljeđivanja, mendelovsko nasljeđivanje, crossing-over, rekombinacija, vezani geni, ne-mendelovsko nasljeđivanje (mitohondijska DNA). Monogenska svojstva, multipli aleli, X-vezano nasljeđivanje, slobodna kombinacija, vezani geni, poligenski poremećaji (principi analize rodoslovlja). Prenatalna dijagnostika, etika, genska terapija. Populacijska genetika: Hardy-Weinbergova ravnoteža, faktori koji remete ravnotežu. Promjene na razini kromosoma: numeričke i strukturne, metode detekcije kromosomskih aberacija. Stanična i molekularna biologija stanice raka, transformacija, onkogeni, geni supresori tumora, poremećaji diferencijacije i proliferacije, nasljedni poremećaji. Humani genom, genomika (strukturna i funkcionalna), proteomika
  • P1. O stanicama i istraživanju stanica. (P)
    Znanstveni način mišljenja. Podrijetlo i evolucija stanica i metabolizma. Eksperimentalni modeli.

    V1. Mikroskop kao oruđe stanične biologije. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: sastavni dijelovi mikroskopa i njihova funkcija. Moć razdvajanja svjetlosnog mikroskopa. Mikroskopiranje preparata: krv žabe, poprečni i uzdužni presjek skeletnog mišića. Princip rada invertnog, fazno-kontrasnog, fluorescentnog, konfokalnog i elektronskog mikroskopa.

    P2. Stanični sastav. (P)
    Stanične makromolekule: šećeri, masti, proteini i nukleinske kiselie. Osnove proteomike. Proteinske interakcije.

    S1. Razvitak prokariota i eukariota. (S)
    Rješavanje problemskih zadataka vezanih uz evoluciju stanice i iskoristivost pojedinih životinjskih modela, odnosno tehnika istraživanja stanice u molekularnoj medicini.

    V2. Izrada trajnih i svježih preparata. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: vrste svježih preparata u medicinskoj praksi, obrisak i razmaz; uzimanje tkiva za trajne preparate, fiksacija, tehnike dehidracije, uklapanja (smrzavanje/parafinski blokovi) i bojenja. Praktično izvođenje bojenja hematoksilin/eosin. Mikroskopiranje preparata.

    V3. Izolacija DNA. (PRK)
    Vježba izolacije DNA iz zrelog kivija tehnikom isoljavanja uz provjeru čistoće izolata. Demonstracija izolacije DNA visoke čistoće za potrebe sekvencioniranja.

    P3. Osnovni stanični metabolički procesi. (P)
    Uloga enzima kao bioloških katalizatora. Koenzimi i prostetske skupine. Regulacija enzimske aktivnosti. Slobodna energija i ATP. Stvaranje ATP-a iz glukoze. Dobivanje ATP-a iz drugih organskih molekula. Integrali prikaz biositeze osnovnih staničnih sastojaka.

    S2. Biološke makromolekule. (S)
    Rješavanje problemskih zadataka vezanih uz osnovne stanične polimere.

    P4. Osnove molekularne biologije. (P)
    Struktura i funkcija DNA molekule. Princip replikacije i ekspresije genetičke informacije. Genski kod. RNA-virusi i obrnuto prepisivanje.

    P5. Osnovne metode u molekularnoj biologiji. (P)
    Metode rekombinantne DNA. Restrikcijske endonukleaze. Proizvodnja rekombinantne DNA. Vektori za rekombinantnu DNA. Sekvencioniranje DNA. Ekspresija kloniranih gena. Tehnike detekcije nukleinskih kiselina i proteina: PCR, Southern/Nothern/Western blot. DNA-mikročipovi. Tehnike istraživanja funkcije gena: transfekcija, translacija, mutacije, homologne rekombinacije. RNA interferencija, dominanti inhibirajući mutanti.

    V4. Elekroforeza. (PRK)
    Uvodno objašnjenje tipova elektroforeze, elektroforeza proteina i DNA, denaturacijske i nativne elektroforeze, jednodimenzionalne i dvodimenzionalne. Izvođenje agarozne elektroforeze i tumačenje rezultata.

    V5. Kromosomi čovjeka. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: izgled ljudskih kromosoma i tehnika slaganja kariograma. Izrada preparata metafaznih kromosoma. Tehnike bojanja. ISCN nomenklatura, broj kromosoma u najčešćim aneuploidijama.

    S3. Osnovne metode u molekularnoj biologiji. (S)
    Rješavanje problemskih zadataka vezanih uz planiranje i objašnjavanje rezultata dobivenih metodama molekularne biologije.

    P6. Organizacija i redoslijed staničnih genoma. (P)
    Struktura prokariotskih i eukariotskih gena. Ponavljajući sljedovi. Duplikacije gena i pseudogeni. Kromosomi i kromatin. Uloga centromera i telomera u održavanju eukariotskih kromosoma. Sekvencioniranje cijelih genoma. Bioinformatika i sistemska biologija.

    P7. Replikacija i popravak DNA, rekombinacija i preslagivanje. (P)
    DNA-polimeraze i pomoćni proteini u replikaciji. Vjernost replikacije. Ishodište replikacije. Održavanje krajeva kromosoma. Popravak DNA: izravni obrat, ekscizija, popravak udružen sa transkripcijom, translezijska sinteza DNA, popravak dvolančanih lomova. Rekombinacija homolognih sljedova DNA. Preslagivanje i amplifikacija.

    S4. Organizacija genoma. (S)
    Problemski zadaci vezani uz strukturu gena, kromosoma i genoma te podrijtlo i posljedice ugradnje RNA i DANN transpozona.

    V6. Kromosomske aberacije. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: kultivacija leukocita periferne krvi, indikacije za pretragu, tipovi intrakromosomskih i interkromosomskih izmjena. Izrada preparata i analiza metafaznih kromosoma. Princip tehnike izmjene sestrinskih kromatida kod osoba izloženih kemijskim karcinogenima.

    V7. Imunokemijske metode. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: epitop i antigen, vrste i način korištenja imunoglobulina, proizvodnja monoklonskih i poliklonskih protutijela, RIA, direktna i indirektna ELISA, Western blot imunocitokemija i imunohistokemija. Princip testa za trudnoću. Priprema tkiva za imunohistokemiju i analiza rezultata.

    P8. Transkripcija u prokariota i eukariota. (P)
    Eukariotska RNA-polimeraza. Represori I aktivatori transkripcije. Tehnika otiska stopala. Eukariotske RNA-polimeraze I oći transkripcijski faktori. Regulacija transkripcije u eukariota. Vezna mjesta transkripcijskih faktora. Kromatinska struktura I transkripcija.

    P9. Dorada i promet RNA. (P)
    Nekodirajuće RNA. Dorada ribosomskih i transportnih RNA. Mehanizam prekrajanja. Alternativno prekrajanje. Uređivanje RNA. Razgradnja RNA.

    S5. Replikacija, mutacije I popravak DNA. (S)
    Problemski zadaci vezani uz enzimske komplekse koji sudjeluju u replikaciji te mehanizme popravka DNA.

    V8. Stanične kulture. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: stanični medij i uvjeti kultivacije. Primarne i linijske kulture. Krivulja rasta i kontaktna inhibicija. Embrionalne i odrasle matične stanice. Priprema primarne kulture stanica jetre i slezene.

    P10. Sinteza, regulacija i razgradnja proteina. (P)
    tRNA i ribosomi. Organizacija mRNA i inicijacija translacije. Inicijacijski faktori. Elongacija i terminacija. Regulacija translacije. Smatanje proteina. Postranslacijske modifikacije. Regulacija funkcije proteina. Razgradnja putem ubikvitin-proteaza i lizosomskom protealizom.

    S6. Sinteza i dorada RNA. (S)
    Transkripcijski faktori. Problemski badaci vezani uz prokariotske i eukariotske polimeraze, mehanizme aktivacije i represije sinteze RNA te mesta vezanja transkripcijskih faktora.

    S7. Proteini. (S)
    Problemski zadaci vezani uz translaciju, njenu regulaciju te konačnu obradu nastalih proteina i njihovo smještanje u stanične odjeljke.

    P11. Stanična jezgra. (P)
    Jezgrina ovojnica i promet između jezgre i citoplazme. Jezgrina lamina. Selektivni transport proteina kroz jezgrine pore. Organizacija kromosoma u interfaznoj jezgri. Pododjljci jezgre. Jezgrica i dorada rRNA. Sastavljanje ribosoma.

    V9. Svojstva staničnih membrana. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: sastav i funkcija staničnih membrana. Demonstracija hemolize. Osmolarnost tekućina u medicinskoj praksi.

    P12. Razvrstavanje staničnih molekula. (P)
    Endoplazmatski retikul i izlučivanje proteina. Sekrecijski put. Kotranslacijska i postranslacijska translokacija proteina u ER. Smatanje i obrada proteina u ER. Glatki ER i sinteza lipida. Golgijev aparat. Proteini koji sudjeluju u formiranju mikrosoma. Endocitoza. Lizosomi.

    S8. Stanična jezgra. (S)
    Problemski zadaci vezani uz izgled jezgre, jezgrinu laminu, transport proteina u te izvan jezgre, izgled jezgre tijekom staničnog ciklusa.

    V10. Stanični ciklus. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: faze staničnog ciklusa i izgled jezgre. Mikroskopiranje trajnih preparata: vršak korjena luka, HeLa stanice.

    P13. Mitohondriji i peroksisomi. (P)
    Mitohondriji: morfologija, genom, metabolički procesi, bioenergetika. Sinteza I unos proteina preko mitohondrijskih membrana. Mutacije mitohondrijske DNA. Način izgradnje I funkcija peroksisoma. Metabolički procesi koji se odvijaju u peroksisomima. Peroksisomske i mitohondrijske bolesti.

    S9. Stanično sortiranje. (S)
    Problemski zadaci vezani u signalne sljedove proteina, sekrecijski put, doradu proteina u ER i Golgijevom aparatu, te krajnje smještanje u stanične odjeljke.

    P14. Citoskelet i stanično kretanje. (P)
    Struktura i organizacija aktinskih vlakana, udruživanje sa membranom, prstenovi i izbočenja stanične površine. Aktin, miozin i stanično kretanje. Nekonvencionalni miozini. Intermedijarna vlakna. Mikrotubuli, centrosomi i diobene vreteno. Motorni proteini.

    V11. Mejoza, gametogeneza i oplodnja. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: faze profaze I mejotičke diobe, mejoza II, oogeneza i spermatogeneza. Mikroskopiranje preparata: faze razvoja folikula, trajni preparat testisa, preparati za procjenu plodnosti muškarca

    S10.Mitohondrij. (S)
    Problemski zadaci koji se odnose na sastav i funkciju mitohondrija. Osvrt na metaboličke putove mitohondrija, način nasljeđivanja mitohondrijske DNA, mitohondrijske bolesti i mitohondrijsko starenje.

    P15. Stanične membrane i međustanične interakcije. (P)
    Sastav i funkcija staničnih membrana. Transport kroz membranu:pasivna i olakšana difuzija, proteini nosači, ionski kanali, membranski potencijal i akcijski potencijal, tipovi aktivnog transporta. Međustanični matriks. Molekule stanične adhezije i vrste međustaničnih veza.

    V12. Biologija humane i animalne reprodukcije. (PRK)
    Uvodno izlaganje: reproduktivno doba u čovjeka i animalnih modela, indikatori spolne zrelosti odnosno starenja u muškaraca i žena. Mikroskopiranje preparata jajnika različito starih jedinki u svrhu procjene ovarijske rezerve. Sekcija mužjaka i ženke štakora vodozemca i pileta.

    P16. +P17 Signalne molekule (P)
    Receptori I ligandi. Superporodica jezgrinih receptora. Plinovi kao signalne molecule. Neurotransmiteri. Peptidni hormoni I faktori rasta. Receptori stanične površine. G proteini. Receptorske protein-tirozin kinaze. Receptori za citokine.

    P18. Regulacija staničnog ciklusa. (P)
    Ciklini, protein-kinaze i faktori rasta. Kontrolne točke. Faze mitoze. Faktori rasta i regulacija Cdk. Kontrolne točke oštećenja DNA. Integracija signalnih procesa tijekom staničnog ciklusa, mogućnosti i posljedice inhibicije u fazi G0 odnosno metafazi.

    S11. Citoskelet. (S)
    Problemski zadaci koji se odnose na sastav i funkciju mikrofilamenata, mikrotubula i intermedijarnih filamenata. Osvrt na bolesti koje su posljedica mutacije ovih proteina.

    S12. Stanične membrane. (S)
    Problemski zadaci koji se odnose na difuziju, osmozu i aktivni transport kroz membranu. Objašnjenje akcijskog potencijala.

    V13. Rani razvojni procesi. (PRK)
    Uvodno objašnjenje: vrste brazdanja zigote u animalnom svijetu s obzirom na veličinu žumanjka i intra uterini rast, blastulacija, kompakcija, blastocista, implantacijska kompetencija, gastrulacija i transgenične životinje. Mikroskopiranje trajnih preparata blastule žabe i blastociste miša. Objašnjenje filmskih klipova razvija vodozemca i pileta.

    P19. Stanična smrt i stanična obnova. (P)
    Programirana stanična smrt I nektoza. Signalizacija stanične smrti I preživljavanja. Embrionalne matične stanice I adultne matične stanice. Presađivanje tkiva I organa.Tumori. Vrste tumora prema tkivu porijekla i malignasti. Vrste i mehanizam djelovanja karcinogena: kemijski agenti, UV i radioaktivno zračenje, virusi. Protonkogeni i onkogeni. Tumor-supresori. Vrste somatskih mutacija koje dovode do raka. Mehanizam djelovanja citostatika i drugih tumor-specifičnih lijekova.

    S13. Signalizacija. (S)
    Problemski zadaci u vezi receptora i liganda, vrsta signalizacije, drugih glasnika, izvršnih kinaza, gena ranog i kasnog odgovora.

    P20. Tumori. (P)
    Vrste tumora prema tkivu porijekla i malignasti. Vrste i mehanizam djelovanja karcinogena: kemijski agenti, UV i radioaktivno zračenje, virusi. Protonkogeni i onkogeni. Tumor-supresori. Vrste somatskih mutacija koje dovode do raka. Mehanizam djelovanja citostatika i drugih tumor-specifičnih lijekova.

    V14. Osnovni principi u razvojnim procesima. (PRK)
    Diferencijacija embrija. Uvodno objašnjenje: pojmovi razvojne genetike i diferencijalne ekspresije gena, indukcija, induktor, responder, kompetencija, primarni organizator, zametni listići. Mikroskopiranje trajnih preparata gastrule i neurule žabe te trajnog preparata miša starosti P0.

    S14. Stanični ciklus.(S)
    Rješavanje problemskih zadataka vezanih uz molekule staničnog ciklusa: faktore rasta, cikline, ciklin ovisne kinaze i fosfataze. Mogućnosti terapijskih intervencija koje modificiraju stanični ciklus: citostatici i lijekovi koji dovode do diferencijacije

    V15. Tumori. (P)
    Uvodno objašnjenje: tumorske stanične linije, osobine tumorskih stanica, promjene u kariogramu tumora, patohistološka dijagnoza, antigen Ki-67. Mikroskopiranje razmaza leukemija, preparat tumorskih staničnih linija i patohistoloških preparata na Ki-67

    S15. Tumori. (S)
    Problemski zadaci vezani uz promjene staničnog ciklusa koje imaju za posljedicu tumorski rast, doze karcinogena, promotore i inicijatore tumorogeneze te lijekove usmjerene na receptore tumorskih stanica i kinaze.
  • Obavezna literatura:
    1. Cooper G.M. i Hausman R.E.: 'Stanica - molekularni pristup' (The Cell - A Molecular Approach), Washington, ASM Press, 4e, 2003; Medicinska naklada, Zagreb, 2010., hrv. izdanje.
    2. Grupa autora:'Priručnik za vježbe iz medicinske biologije', skripta Medicinskog fakulteta Osijek, 2011.

    Dopunska literatura:
    1. Alberts B et al.: 'Molecular Biology of the Cell', Garland Science, 5e., 2008.- izabrana poglavlja
    2. Cox T M, Sinclair J: 'Molekularna biologija u medicini'. Medicinska naklada Zagreb, 2000. – izabrana poglavlja
    3. Tamarin R H: 'Principles of Genetics', 7e, Boston, McGraw-Hill, 2004.
    4. Gilbert SF 'Developmental Biology', 7e Sunderland, Massachusetts, Sinauer Associates, INC., Publishers, 2003
  • 08.11.2013. | 07.02.2014. | 21.02.2014. | 10.06.2014. | 26.06.2014. | 02.09.2014. | 23.09.2014. |
    • prof.dr.sc. Marija Heffer
    • prof. dr.sc. Svjetlana Marić
    • Ivana Škrlec, stručni suradnik
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:
    ZNANJE

    1.    opisati građu eukariotske stanice i usporediti ju s građom prokariota
    2.    definirati i opisati stanične odjeljke i povezati ih u funkcionalnu cjelinu
    3.    analizirati i opisati pojedine faze staničnog ciklusa
    4.    opisati temeljne genetičke mehanizme i posljedice njihove deregulacije
    5.    analizirati nove spoznaje iz područja molekularne biologije i potom definirati nasljeđivanje i moguće mehanizme nastanka bolesti
    6.    definirati oplodnju, rani embrionalni razvitak te utjecaj štetnih okolišnih čimbenika na ljudski genom s molekularnog aspekta
    7.    objasniti molekularne osnove nastanka neoplastičnih procesa
    8.    identificirati, objasniti, raščlaniti te konačno povezati i integrirati osnove biologije stanice, molekularne biologije, razvojne biologije i genetike s posebnim naglaskom na biologiju čovjeka

    VJEŠTINE

    1.    steći vještine mikroskopiranja svjetlosnim mikroskopom
    2.    analizirati humani kariogram
    3.    steći temeljne vještine rada u laboratoriju

    • Definirati pojam evolucije i navesti dokaze za teoriju evolucije.
    • Navesti evolutivne procese koji dovode do promjena u odnosu populacije i njenog okoliša.
    • Objasniti strukturu prokariotske i eukariotske stanice i navesti njihove međusobne razlike.
    • Navesti stanične organele, njihovu građu, funkciju i evolutivno porijeklo.
    • Objasniti uloge makromolekula u živim organizmima. Povezati strukture makromolekula s njihovim smještajem i ulogom u stanici te evolutivnim porijeklom.
    • Objasniti metabolizam glukoze i generiranje ATP-a (glikoliza, fotosinteza, oksidativni metabolizam).
    • Navesti vrste tkiva i razvojno porijeklo pojedinih vrsta stanica. Povezati strukturu stanice sa njenom tkivnom specijalizacijom i objasniti podjelu na sustave u višestaničnim organizmima.
    • Objasniti sastav i strukturu membrane te navesti razliku između Singer i Nicolsonovog modela membrane i modela lipidnih splavi.
    • Povezati strukturu molekula membrane s njihovim fizikalnim i kemijskim osobinama te biološkim ulogama u stanici.
    • Razvrstati molekule s obzirom na njihovu sposobnost transporta kroz membranu, razlikovati vrste transporta kroz membranu (aktivni/pasivni; simport/uniport/antiport) i molekule koje u njima sudjeluju (kanalni proteini, crpke) te posljedice njihovih mutacija (cistična fibroza, epilepsije).
    • Objasniti membranski potencijal i nastanak akcijskog potencijala.
    • Objasniti procese endocitoze, egzocitoze , pinocitoze i fagocitoze i njihovo značenje u fiziološkim procesima (promet proteina, transcitoza) i nekim patološkim procesima (hiperkolesterolemija, imunološke reakcije).
    • Objasniti strukturu, funkciju i evolutivno porijeklo jezgrine ovojnice.
    • Navesti osnovne proteine jezgrine ovojnice, povezati njihovu ulogu sa posljedicama njihovih mutacija (laminopatije, Emery-Dreifusova mišićna distrofija).
    • Opisati kompleks jezgrine pore, navesti proteine koji sudjeluju u selektivnom transportu proteina u jezgru i iz jezgre, objasniti ulogu jezgrinog lokalizacijskog signala, navesti primjere proteina koji sadržavaju ovakve signalne sljedove i mehanizme regulacije njihovog prijenosa kroz membranu (inhibitorni proteini, fosforilacija).
    • Navesti mehanizme prijenosa kroz membranu različitih RNA molekula i ribonukleoproteinskih kompleksa.
    • Objasniti unutarnju organizaciju jezgre, definirati eukromatin i heterokromatin, navesti histonske proteine, povezati njihovu građu sa funkcijom u namotavanju i selektivnoj ekspresiji DNA.
    • Navesti funkcionalne domene unutar jezgre i objasniti njihovu funkciju (jezgrica, jezgrine pjege).
    • Razvrstati proteine s obzirom na mjesto sinteze i povezati mjesto sinteze proteina s konačnom lokalizacijom proteina u stanici.
    • Objasniti strukturu i funkciju glatkog i hrapavog endoplazmatskog retikula (ER). Navesti metaboličke procese koji se odvijaju u glatkom i hrapavom endoplazmatskom retikulu.
    • Objasniti sekrecijski put, navesti molekule i signalne mehanizme koji sudjeluju u usmjeravanju proteina u posebne domene stanice te stvaranje i usmjeravanje sekrecijskih vezikula.
    • Nabrojati dijelove Golgijeva aparata, njihovu ulogu i način prijenosa molekula između pojedinih odjeljaka.
    • Objasniti strukturu i funkciju lizosoma te mehanizam njihova nastanka.   Povezati strukturu i sastav lizosoma s nastankom lizosomskih bolesti. Povezati procese endocitoze, fagocitoze i autofagije s nastankom i ulogom lizosoma.
    • Navesti proteine, signalne sljedove i mehanizme koji sudjeluju u nastanku peroksisoma. Opisati metaboličke procese koji se odvijaju u peroksisomima. Povezati mehanizme nastanka peroksisoma i nastanak peroksisomskih bolesti.
    • Objasniti ulogu vezikularnog transporta u stanici. Navesti proteine koji sudjeluju u nastanku, usmjeravanju, sidrenju i fuziji vezikula.
    • Navesti vrste međustaničnih spojeva i vrste proteina koji u njima sudjeluju. Objasniti ulogu stanične adhezije u fiziološkim mehanizmima (navođenje leukocita na mjesto upale, navođenje migracije u razvojnim procesima) i poremećaj adhezivnih interakcija u patološkim stanjima (metastaziranje tumora).
    • Navesti i međusobno razlikovati vrste proteina koje sudjeluju u izgradnji citoskeleta i pokretanju stanice. Objasniti mehanizam djelovanja proteina koji se vežu na citoskelet i povezati sa mogućom terapijom tumora i dijagnostičkim metodama (izrada preparata za citogenetiku).
    • Objasniti strukturu i funkciju pojedinih proteina mišićnih vretena.
    • Objasniti ulogu citoskeleta u nastanku međustaničnih veza i staničnih nastavaka (aksoni, dendriti, filopodiji, trepetljike, bičevi).
    • Objasniti strukturu i funkciju centrosoma i diobenog vretena i povezati sa staničnom diobom. Povezati procese udvostručavanja i reorganizacije centrosoma te nastanka i raspadanja diobenog vretena s fazama staničnog ciklusa.
    • Objasniti strukturu i funkciju mitohondrija.
    • Navesti metaboličke procese koji se odvijaju u mitohondriju i povezati s patohistološkim posljedicama mitohondrijskih bolesti.
    • Opisati strukturu i način nasljeđivanja mitohondrijske DNA i povezati s nasljeđivanjem mitohondrijskih bolesti.
    • Razvrstati signalne procese s obzirom na strukturu i mjesto sinteze signalne molekule te mjesto i djelovanje njenog receptora.
    • Opisati strukturu receptorskih molekula i povezati s načinom unutarstaničnog prijenosa signala. Navesti i objasniti ulogu drugih glasnika i s njima povezanih kinaza i fosfataza.
    • Povezati osnovne signale putove sa staničnim procesima (mitoza, apoptoza, rast, diferencijacija, tumorogeneza).
    • Nabrojati faze staničnog ciklusa i objasniti procese koji se događaju u njima.
    • Usporediti stanične procese u mitozi i mejozi i objasniti međusobne razlike.
    • Predvidjeti ishode krivog razdvajanja kromosoma u mitozi i mejozi.
    • Objasniti razlike između spermatogeneze i oogeneze i povezati s diferencijacijom i spolnom zrelošću gonada.
    • Navesti razlike u regulaciji staničnog ciklusa kod prokariota, jednostaničnih i višestaničnih eukariota.
    • Objasniti ulogu kontrolnih točaka staničnog ciklusa, proteina senzora, kinaza, ciklaza, fosfataza i drugih malih molekula.
    • Navesti razlike između nekroze i apoptoze.
    • Objasniti molekularne mehanizme i ulogu pojedinih molekula u apoptozi. Navesti razlike između apoptoze unutrašnjim i vanjskim mehanizmom.
    • Objasniti signalne mehanizme preživljavanja i povezati sa molekularnim mehanizmima signalizacije u tumorima, AIDS-u i transplantaciji organa.
    • Objasniti načela analize rodoslovlja, navesti Mendelove zakone.
    • Nacrtati obiteljsko stablo kod prenošenja autosomno dominantne, autosomno recesivne, spolno vezane dominantne, spolno vezane recesivne i mitohodrijske bolesti. Objasniti mehanizam nastanka uniparentne disomije i navesti primjer bolesti u kojima se ona uočava.
    • Objasniti posljedice rekombinacije na vezane gene i Mendelovsko nasljeđivanje.
    • Objasnit principe i moguću primjenu genske terapije.
    • Objasniti strukturu i funkciju DNA molekule. Definirati centralnu dogmu molekularne biologije i objasniti reverznu transkripciju kao mehanizam odstupanja od iste.
    • Navesti primjenu restrikcijskih endonukleaza u metodama molekularne biologije (konstrukcija vektora, kloniranje).
    • Razvrstati rekombinantne vektore i navesti njihovu primjenu u molekularnim metodama i terapiji.
    • Objasniti metode sekvenciranja DNA, umnažanja lančanom reakcijom polimeraze, reverzni transkripciju, kvantitativni PCR u realnom vremenu, Southern blot, Nothern blot in situ hibridizaciju i DNA čipove.
    • Razvrstati tipove genskih mutacija i objasniti njihove posljedice. Nabrojati spontane i inducirane genske mutacije te mehanizme njihova popravka.
    • Navesti molekule koje sudjeluju u replikaciji DNA te navesti njihovu ulogu . Objasniti razlike u replikaciji DNA kod prokariota i eukariota.
    • Navesti razlike u strukturi prokariotskih i eukariotskih gena i genoma. Definirati pseudogene i objasniti mehanizam njihova nastanka.
    • Objasniti mehanizam transkripcije u prokariota i eukariota, navesti međusobne razlike i mogućnosti terapijske intervencije.
    • Navesti mehanizme regulacije transkripcije i predvidjeti njihove posljedice na ekspresiju gena.
    • Objasniti doradu i transport mRNA, rRNA i tRNa, strukturu i ulogu ribosoma u prokariota i eukariota.
    • Definirati genetički kod, razlikovati kodon od antikodona i objasniti univerzalnost genetskog koda.
    • Objasniti strukturu, funkciju i ulogu enzima aminoacil-tRNA-sintetaze u nastanku tRNA. Objasniti strukturu i funkciju prokariotskih i eukariotskih ribosoma.
    • Navesti procese u sintezi i regulaciji translacije kod prokariota i eukariota te predvidjeti potencijalna mjesta terapijskog djelovanja na ovaj proces.
    • Navesti postranslacijske modifikacije i objasniti njihovu svrhu.
    • Navesti putove razgradnje proteina.
    • Definirati pojmove genomika, proteomika i komparativna genomika.
    • Objasniti pojmove embrionalna i adultna matična stanica i navesti međusobne razlike. Objasniti mehanizam diferencijacije matičnih stanica i pojam regeneracije.
    • Objasniti klonalnu prirodu, inicijaciju i progresiju tumora. Definirati pojmove mutagen i karcinogen te navesti primjere karcinogenih tvari. Objasniti ulogu virusa i promotora tumora.
    • Opisati svojstva stanica raka.
    • Definirati i navesti primjere onkogena i tumor supresora te povezati mehanizam njihova djelovanja u normalnom i tumorskom dijeljenju stanice. Objasniti vezu između protoonkogena i onkogena.
    • Navesti primjere lijekova za tumorske bolesti i opisati mehanizam njihova djelovanja.
    • Razlikovati spolno od nespolnog razmnožavanja.
    • Objasniti molekularne mehanizme prilikom oplodnje, navesti vremenski slijed procesa u oplodnji i aktivaciju zigote. Definirati pojam partenogeneze.
    • Definirati pojmove blastomera, morula, blastocista, trofoblast, embrioblast, gastrulacija, neurulacija, zametni listići, morfogeneza, organogeneza, teratogeneza, embrionalna indukcija, indukcijska interakcija i staviti u vremenski okvir tipičan za embrionalni i fetalni razvoj čovjeka.
    • Navesti teratogene čimbenike i objasniti mehanizam i vremenski okvir njihova djelovanja na plod.
    • Opisati tehnike generiranja transgeničnih životinja.
    • Objasniti razlike između reprodukcijskog i terapijskog kloniranja i kritički komentirati terapijske mogućnosti tehnika kloniranja.

webmail studomat  knjiznica alumni