blank

Medicinska kemija i biokemija 1

  • Načela fizikalne i organske kemije za medicinare. Biomolekule: proteini, enzimi, nukleinske kiseline, tijek genetičke informacije, ugljikohidrati, lipidi i stanične membrane.
  •  
  • Obavezna literatura:
    1. Sikirica, M. Stehiometrija, Šk. Knjiga; zagreb, 2001.
    2. P.W. Atkins, M.J. Clugston: "NACELA FIZIKALNE KEMIJE", "Školska knjiga" Zagreb, 1992.
    3. Mladena Kirigin: "ORGANSKA KEMIJA", Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet - Rijeka, 1996.
    4. N. Burger: Zbirka zadataka iz kemije, Medicinska naklada, Zagreb 2008.
    5. 28 izdanje Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada 2010.
    6. Glavaš-Obrovac Lj. I sur. Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 1, Medicinski fakultet Osijek, 2010.
    7. Radni materijali s predavanja

    Dopunska literatura:
    1. Silberberg, MS: Chemistry, The molecular narure of matter and change, 3. Izdanje, McGraw Hill, 2003.
    2. P. Karlson: BIOKEMIJA ZA STUDENTE KEMIJE I MEDICINE, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
    3. L. Stryer: Biokemija, 2th izdanje, Školska knjiga, 1991.
    4. V. Hankonyi, V. Ondrušek: Izabrana poglavlja fizikalne kemije, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.
    5. V. Karas-Gašparec, T. Pinter, V. Hankonyi: Praktikum kemije za studente medicine. Školska knjiga Zagreb, 1991.
  • 19.12.2013. | 28.01.2014. | 11.02.2014. | 20.05.2014. | 01.07.2014. | 15.07.2014. | 02.09.2014. | 16.09.2014. |
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE

    1.    Opisati i objasniti osnove kemijskih veza među spojevima te raščlaniti i proračunati osnovna fizikalno-kemijska načela koja vrijede za plinove i otopine,
    2.    Opisati i objasniti strukture i reakcije najvažnijih biokemijskih spojeva, uključujući male, velike i supramolekularne strukture koje se nalaze u stanici,
    3.    Definirati i objasniti načela biokemijskih i energetskih promjena kao i mehanizme regulacije metabolizma ugljikohidrata, lipida, proteina, informacijskih makromolekula i signalnih molekula,
    4.    Integrirati metaboličke promjene na razini stanice, tkiva i cijelog organizma,
    5.    Opisati strukturu i ulogu bioloških membrana i izvanstaničnog matriksa, 
    6.    Integrirati tijek i povezanost metaboličkih reakcija u različitim tkivima, naglasiti sličnosti i razlike, navesti signalne molekule uključene u (među)staničnu signalizaciju i na svim razinama, te prepoznati i obrazložiti (pato)biokemijsku osnovu pojedinih metaboličkih bolesti,
    7.    Tumačiti biokemijsku pozadinu poremećaja uzrokovanih pogreškama u strukturi molekula, biokemijskim reakcijama ili biokemijskim procesima,
    8.    Tumačiti dijagnostičku važnost enzima i proteina seruma.

    VJEŠTINE
    1. Razviti praktične vještine za rad u biokemijskom laboratoriju (osnove sigurnog rada u laboratoriju, izračunavanje osnovnih laboratorijskih parametara te praćenje i tumačenje rezultata laboratorijskih mjerenja)
    2. Uočiti određenu kemijsku promjenu te je povezati s odgovarajućim fiziološkim ili patofiziološkim procesom

    Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:
    • Navesti i objasniti ulogu biogenih elemenata i bioanorganskih spojeva.
    • Dovesti u vezu strukturu i svojstva apatitnih minerala (hidroksiapatita, fluoroapatita).
    • Objasniti učinak kelatora i njihovu primjenu u medicini.
    • Opisati ulogu kelata u biološkim sustavima.
    • Predvidjeti temeljna fizikalna i kemijska svojstva na temelju građe molekule te vrstu međumolekulskih interakcija.
    • Navesti osnovne podatke o količini, raspodjeli i ulozi vode u organizmu.
    • Poznavati koligativna svojstva vodenih otopina.
    • Izračunati molarne mase otopljenih tvari iz podataka mjerenja koligativnih svojstava.
    • Definirati pojam kiseline i baze u okviru Brönsted – Lowryeve teorije i odnos konjugirana baza – konjugirana kiselina.
    • Objasniti acido – bazično ponašanje amfolita.
    • Izračunati pH vrijednost otopina soli.
    • Opisati mehanizme uključene u regulaciju acidobazne ravnoteže u organizmu i znati pH vrijednost tjelesnih tekućina.
    • Razjasniti uzrok posebnih svojstava koloidnih otopina.
    • Objasniti utjecaj Donnanove ravnoteže na vrijednost pH u stanici, osmotski tlak, stvaranje membranskih potencijala i edema.
    • Rješavati problemske zadatke vezane uz izračun i preračunavanje koncentracije otopina, pH vrijednost puferskih otopina i kapacitet pufera.
    • Definirati temeljna načela kinetike kemijskih reakcija i regulaciju brzine reakcije.
    • Opisati mehanizam djelovanja katalizatora.
    • Definirati temeljne pojmove termodinamike i osnovne termodinamičke veličine.
    • Primjeniti I. i II. stavak termodinamike na biokemijske sustave.
    • Objasniti utjecaj vrijednosti ΔG, ΔH, ΔS na spontanost reakcije.
    • Razumjeti načine dobave energije u biološke sustave.
    • Poznavati osnove ravnoteže kemijskih reakcija, kinetički i termodinamički uvjet ravnoteže.
    • Razlikovati dinamičku ravnotežu i ustaljeni protok tvari, te njihov značaj u biološkim sustavima.
    • Definirati reakcije oksidacije i redukcije te pojam reducens i oksidans.
    • Definirati standardni redukcijski potencijal i objasniti ovisnost potencijala o koncentraciji.
    • Navesti biološki značajne oksidacijsko – redukcijske sustave.
    • Klasificirati organske spojeve prema funkcionalnim skupinama i objasniti kemijska svojstva.
    • Definirati tipove reakcija organskih spojeva prema vrsti spojeva s osvrtom na biološki značajne predstavnike u svakoj grupi spojeva.
    • Objasniti pojavu i vrste izomerija i njihov značaj za funkciju bioloških molekula.
    • Povezati naziv i vrstu organskog spoja.
    • Klasificirati proteinogene aminokiseline.
    • Razlikovati esencijalne i neesencijalne aminokiseline te glukogene i ketogene aminokiseline.
    • Nabrojiti fiziološki aktivne peptide.
    • Opisati strukturne razine u arhitekturi proteina.
    • Povezati strukturu i funkcije proteina.
    • Razjasniti kinetiku i mehanizam enzimskih reakcija.
    • Klasificirati koenzime i mehanizme djelovanja koenzima.
    • Razjasniti ulogu mitohondrijskog respiracijskog lanca u pretvorbi energije iz hrane.
    • Razjasniti mehanizam sinteze ATP
    • Opisati malat aspartatni shuttle.
    • Opisati strukturne razine u arhitekturi proteina (razlikovati primarnu strukturu od konformacije peptidnog lanca, prepoznati kvarternu strukturu);
    • Shvatiti mehanizam vezivanja kisika za mioglobin i hemoglobim (alosterički efekt, kooperativnost i Bohorov učinak.
    • Nabrojati najvažnije proteine krvne plazme i navesti njihove biološke funkcije.
    • Razjasniti kinetiku i mehanizam enzimski kataliziranih reakcija, klasificirati koenzime i modalitete djelovanja koenzima.

webmail studomat  knjiznica alumni