blank

Fiziologija s patofiziologijom

  • U izradi.
  • U izradi.
  • U izradi.
    • Prof.dr.I. Drenjančević
    • Prof.dr.sc. J. Barbić
  • Nakon položenog ispita iz kolegija Fiziologija s patofiziologijom student će biti sposoban:
    • Definirati pojam homeostaze
    • Opisati homeostatske mehanizame, navesti primjer i značajke
    • Definirati stanicu, sastav izvanst. i unutarst. tekućine, prijenos tvari kroz st. Membranu
    • Definirati membranski i akcijski potencijal
    • Objasniti kontrakcije skeletnog i glatkog mišića
    • Definirati srce i ritmične ekscitacije srca
    • Objasniti osnove EKG-a
    • Objasniti fiziologiju srčanog mišića, srčani ciklus, srčani tonovi, regulaciju srčanog rada, provodnu srčanu muskulaturu.
    • Prepoznati normalni EKG: način registracije, EKG odvode
    • Opći pregled cirkulacije rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskog i venskog sustava, pulzacije arterijskog tlaka, vene i njihove funkcije
    • Objasniti građu mikrocirkulacije i kapilara, vazomocija, difuzija kroz kapilarnu stijenku, međustanični prostor i tekućina, limfni sustav, tkivni nadzor i lokalna regulacija protoka; protok krvi u mozgu, cerebrospinalna tekućina i moždani metabolizam.
    • Definirati sastav i raspodjela tjelesnih tekućina
    • Objasniti stvaranje mokraće u bubrezima, glomerularnu filtraciju, bubrežni protok krvi i nadzor nad njima; autoregulaciju GF i BPK, funkciju bubrežnih kanalića, nadzor nad prometom minerala funkcija bubrežnih kanalića, nadzor nad prometom minerala, određavanje homeostaze natrija u tjelesnim tekućinama, AHD, žeđ.
    • Objasniti plućnu ventilaciju,  mehaniku plućne ventilacije, plućne volumene i kapacitete, MV disanja, alveolarnu ventilaciju, funkcije dišnih puteva
    • Objasniti plućnu cirkulaciju, plućnu kapilarnu dinamiku, Starlingove sile, plućni edem i pleuralnu tekućinu
    • Objsniti fizikalna načela prijenosa plinova difuzija kisika i CO2 kroz respiracijsku membranu; prijenos kisika i CO2 krvlju i tjelesnim tekućinama, omjer respiracijske izmjene. Dišni centar, kemijska kontrola disanja centralni i periferni kemoreceptori, regulacija disanja tijekom mišićnog rada
    • Opisati građu jetre, metaboličke funkcije jetre, protok krvi kroz jetru, stvaranje žuči, bilirubin.
    • Opisati Funkcija hipofize, štitnjaće, nadbubrežne žlijezde, endokrine gušteraće, paratiroidnih žlijezda i spolnih žlijezda, hipotelamus-hipofiznu os.
    • Promatrati stanicu i organizam kao integralni sustav i svladati integralni pristup bolesti i zdravlju
    • Navesti i tumačiti normalne i poremećene fiziološke vrijednosti
    • Razumjeti i izvesti temeljne hematološke testove
    • Kritički prosuditi pojedina stanja organizma u zdravlju i bolesti
    • Navesti i objasniti ulogu općih uzroka u nastanku patofiziološkog procesa.
    • Objasniti integrativni pristup bolesti  i opisati odnos zdravlja i bolesti te načela održavanja normalne i poremećene homeostaze u organizmu.
    • Identificirati i klasificirati načela patogenetskih mehanizama nastanka bolesti (definirati etiologiju, patogenezu i etiološke čimbenike bolesti).
    • Prepoznati važnost  prikrivene i očitovane nedostatnosti pojedinih organskih sustava i povezati nedostatnost organskih sustava s pojedinim funkcijskim i laboratorijskim testovima
    • Dovesti u vezu osnovne pokretače i inhibitore u razvoju patofiziološkog procesa.
    • Navesti i objasniti osnovne poremećaje staničnih struktura.
    • Razjasniti patogenezu smrti stanice te prirodne mehanizme ubijanja klica i vlastitih promijenjenih stanica.
    • Opisati temeljne poremećaje u koleri.
    • Objasniti mehanizme nastanka proljeva u koleri.
    • Navesti osnovne činjenice o mehanizmima nastanka peptičke bolesti.
    • Dovesti u vezu postojanje gastrinoma i peptičke bolesti.
    • Opisati osnovne poremećaje rada srca.
    • Objasniti patofiziološke mehanizme nastanka osnovnih poremećaja rada srca.
    • Definirati osnovne značajke upale.
    • Navesti i objasniti osnovne patofiziološke mehanizme prisutne pri nastanku upale.
    • Navesti osnovne činjenice o endogenim bioaktivnim spojevima i objasniti njihovu ulogu u organizmu.
    • Definirati sedimentaciju eritrocita, opisati način mjerenja i objasniti značaj ove varijabli u dijagnostici bolesti.
    • Objasniti mehanizme koji utječu na brzinu sedimentacije.
    • Definirati vrućicu i nabrojati osnovne tipove vrućica.
    • Objasniti patofiziološke mehanizme koji dovode do nastanka i prestanka vrućice.
    • Objasniti ulogu termoregulacijskih mehanizama.
    • Objasniti patofiziološku podlogu boli, razlikovati različite oblike boli.  Objasniti ulogu i vrste receptora za bol.
    • Objasniti značenje poremećaja imunosnog sustava u nastanku različitih patofizioloških stanja.
    • Razjasniti ulogu pojedinih staničnih i molekularnih čimbenika u nastanku autoimunih bolesti (uloga citokina, citokinskog usmjeravnja, HLA sustava).  
    • Definirati pojam autoimunosti i objasniti ulogu tolerancije na vlastito.
    • Navesti osnovne faktore potrebne za razvoj autoimunog poremećaja.
    • Poznavati osnovne tipove imunoloških stanica i objasniti ulogu svakog od njih.
    • Definirati pojam imunološke preosjetljivosti i objasniti osnovne značajke takvih stanja.
    • Objasniti ulogu pojedinog tipa imunoloških stanica u nastanku preosjetljivosti.
    • Objasniti poremećaje prometa specifičnih metaboličkih tvari, povezati manjak vitamina, željeza, joda i elemenata u tragovima s nastankom različitih bolesti.   
    • Objasniti poremećaje vode i elektrolita, analizirati stanja koja dovode do hiperhidracije i hipohidracije organizma, zatim hiperosmolarnosti i hiposmolarnosti.  Objasniti regulaciju prometa i povezati poremećaje prometa elektrolita (K, Ca, Mg i P) s patofiziološkim stanjima u organizmu.
    • Objasniti poremećaje acidobazne ravnoteže.  Identificirati patofiziološke čimbenike koji dovode do acidobaznih poremećaja.  Povezati acdiodobazne poremećaje s funkcijom pojedinih organskih sustava.
    • Definirati endokrinopatije i navesti nekoliko primjera istih.
    • Objasniti patofiziološke mehanizme nastanka endokrinopatija i patofizološke posljedice takvih stanja po organizam.
    • Definirati slabokrvnosti i navesti osnovne tipove slabokrvnosti.
    • Opisati i objasniti patofiziološke posljedice različitih tipova slabokrvnosti na organizam.
    • Opisati osnovne poremećaje u kroničnoj mijeloičnoj leukemiji i objasniti nastanak KML.
    • Definirati sepsu i objasniti osnovne mehanime nastanka sepse.
    • Poznavati poremećaje koje sepsa uzrokuje na pojedinom organskom sustavu.
    • Objasniti patofiziološke mehanizme nastanka zatajenja organa u sepsi.
    • Definirati urušaj i navesti osnovne tipove urušaja.
    • Objasniti mehanizme nastanka anafilaktičnog krvnog urušaja i njegove posljedice na organizam.
    • Prepoznati kliničke manifestacije sistemskih autoimunih bolesti na pacijentu.
    • Postaviti dijagnozu autoimunosti na temelju proučenih laboratorijskih nalaza.
    • Prepoznati kliničke manifestacije bubrežnih bolesti na pacijentu.
    • Postaviti dijagnozu bubrežnog oboljenja na temelju proučenih laboratorijskih nalaza.
    • Opisati građu bubrega i definirati njegove osnovne uloge.
    • Objasniti ulogu bubrega u održanju homeostaze organizma.
    • Navesti i opisati osnovne poremećaje rada bubrega.
    • Objasniti ulogu bubrega u održavanju arterijskog tlaka.
    • Definirati arterijsku hipertenziju i objasniti mehanizme njezinog nastanka.
    • Opisati posljedice arterijske hipertenzije na organizam.
    • Objasniti poremećaje tlaka i protoka krvi. Razlikovati različite oblike hipertenzije i hipotenzije i razumjeti mehanizme njihova nastanka. Povezati bolesti ovog sustava na druge organske sustave.
    • Objasniti poremećaje disanja, prikazati i objasniti njihove patofiziološke mehanizme nastanka. Povezati bolesti ovog sustava na druge organske sustave.
    • Definirati brohalnu astmu i opisati osnovne patofiziološke mehanizme njezinog nastanka.
    • Objasniti posljedice bronhalme astme na organizam.
    • Objasniti ulogu kompenzacijskih mehanizama u astmatičnog bolesnika.
    • Definirati hiperkapnijsku plućnu insuficijenciju i objasniti mehanizme njezinog nastanka.
    • Opisati kompenzacijske mehanizme koji se javljaju tijekom hiperkapnijske plućne insuficijencije.
    • Opisati ulogu puferskih mehanizama u održavanju acido-bazne ravnoteže.

webmail studomat  knjiznica alumni