blank

Molekularna biologija s laboratorijskim tehnologiijama

  • U izradi.
  • U izradi.
  • U izradi.
  • Prof.dr. Ljubica Glavaš-Obrovac
  • Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:

    • Opisati građu i sve forme molekule DNK.
    • Razliku između prokariotske i eukariotske DNK.
    • Objasniti strukturu kromosoma i kondenzaciju.
    • Objasniti strukturu i ulogu DNK polimeraze.
    • Opisati replikaciju DNK.
    • Odgovoriti što je mutacija i vrste mutacije.
    • Navesti i opisati moguće načine popravka DNK.
    • Navesti bolesti koje su posljedica genetske pogreške u DNK.
    • Objasniti molekularnu dogmu: DNK- RNK-protein.
    • Uloga RNK polimeraze.
    • Navesti i opisati sve korake transkripcije.
    • Objasniti pojam translacija, sve korake i post-translacijske modifikacije.
    • Način regulacije genske ekspresije kod eukariota i prokariota.
    • Opisati strukturne razine organizacije humanog genoma.
    • Varijacije koje prate humani genom.
    • Povezanost genomskih varijacija sa pojavom bolesti.
    • Navesti principe Mendelovog nasljeđivanja.
    • Razliku između monogenskog i poligenskog nasljeđivanja.
    • Poremećaji: somatski i mitohondrijski.
    • Povezanost genoma sa pojavom tumora.
    • Mehanizmi kontrole zdravog organizma.
    • Teorija nastanka tumora i metastaziranja.
    • Tumor supresorski i onkogeni – p53, Rb, HNPCC.
    • Modeli proučavanja u molekularnoj biologiji (prokariotski i eukariotski model).
    • Prednosti i nedostaci kulture stanica o odnosu na životinjske modele za istraživanje u molekularnoj biologiji.
    • Metoda DNA čipova.
    • Metode analize proteina.
    • Metode izolacije nukleinskih kiselina.
    • PCR metodologija i aplikativne mogućnosti.
    • Kloniranje kao metoda – prednosti i nedostaci.
    • Tipovi vektora i njihov odabir.
    • Razlikovati knjižnicu genomske i cDNA.
    • Izrada knjižnica i pretraživanje.
    • Navesti povijesne činjenice o projektu humanog genoma.
    • Zajednički cilj projekta humanog genoma.
    • Tehnologija rekombinantne DNA.
    • In vitro mutageneza, RFLP, rekombinatni proteini, knock-out modeli.
    • Detekcija alela povezanih sa bolešću.
    • Poznavati mogućnosti primjene genetičkih testova.
    • Prednosti i ograničenja genetičkih testova.
    • Razvoj individualnog pristupa liječenju zasnovanom na genetičkom testiranju.
    • Uloga stanične terapije.
    • Razvoj novih i modifikacija postojećih cjepiva.
    • Ciljana genska terapija -siRNA.
    • Dosadašnje spoznaje o liječenju primjenom siRNA.
    • Razumjeti složenost u metodološkom pristupu u području molekularne biologije.
    • Poznavat će različite metode rada koje se primjenjuju u molekularnoj biologiji – uzgoj stanica, Western blot, protočna citometrija, ELISA test.

webmail studomat  knjiznica alumni