blank

Medicinska psihologija

  • Ciljevi predmeta
    Cilj  je  upoznati studente s  važnosti  cjelovitog pristupa  pacijentu  uz uvažavanje
    međuodnosa psihosocijalnih činitelja i tjelesnog zdravlja odnosno bolesti. Cilj je i da studente usvoje znanja iz područja psihologije koja povećavaju učinkovitost preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih aktivnosti. Poboljšati odnose između zdravstvenih djelatnika i bolesnika.

    Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet
    Završen preddiplomski studij Medicinsko laboratorijska dijagnostika ili ekvivalentna prvostupnička razina (baccalaureate)
  • Uvod - Psihologija u zdravstvenom sustavu: a) problemi suvremene medicine (dehumanizacija odnosa zdravstvenih djelatnika i bolesnika, troškovi liječenja); b) povezanost psihologije i medicine; c) biopsihosocijalne osnove zdravlja i bolesti; d) zdravstvena psihologija i njezina perspektiva. Stres i tjelesno zdravlje: a) definicija stresa; b) teorije stresa; c) djelovanje stresa na pojedine organske sustave (krvožilni sustav, probavni sustav, sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, dišni sustav, sustav organa za kretanje, ostale bolesti); d) stres i imunološki sustav; e) sprječavanje djelovanja stresa (biofeedback); f) suočavanje sa stresom; g) suočavanje s jakim stresovima i traumatskim iskustvima. Tjelesni nedostaci, bolesti i psihičke reakcije: percepcija vlastita tijela; psihičke reakcije nakon gubitka tjelesnih funkcija;  psihološka pomoć  nakon teških ozljeda
    psihološki učinci teških tjelesnih bolesti (infarkt miokarda, bolesti dišnog sustava, oštećenje bubrega, transplantacija bubrega); povezanost osobina ličnosti i motivacije s tjelesnim oštećenjima i rehabilitacijom; psihosocijalna rehabilitacija invalida (predrasude i negativni stavovi, prilagodba na invaliditet). Psihološke teškoće bolesnika u bolnici  te socijalna potpora i samozaštita:  a) djeca u bolnici (prilagodba, hospitalizam); b) odrasli u bolnici; c) važnost ublažavanja tjeskobe kod hospitaliziranih bolesnika; d) psihološka priprema za kirurške zahvate; e) psihološki problemi bolesnika u intenzivnoj njezi;
    f) psihološki aspekti trudnoće i porođaja; g) socijalna potpora bolesnicima (obitelj, samozaštitne grupe). Biopsihosocijalni pristup boli:  a) vrste boli; b) teorije boli; c) reakcije na bol; d) što uzrokuje tjelesnu bol i kako se osjet boli prenosi; e) psihogena bol; f) mjerenje boli (ljestvice, upitnici, mjerenje boli kod djece); g) psihološke i sociokulturne odrednice boli; h) suzbijanje boli. Razvoj ličnosti: a) intrauterini razvoj; b) rani razvoj (teorija libida, teorije objektnih odnosa, dijete u vrtiću i školi); c) adolescencija;  d) kasna životna dob. Zdravstvena psihologija i starenje:  a) starenje i starost; b) očekivano trajanje života;  c) što je zdravlje; d) starenje i funkcionalna sposobnost; e) psihosomatski simptomi; f) psihička stanja uslijed somatskih simptoma; g) komunikacija sa starim ljudima.  Psihološke pojavnosti neizlječivih bolesti: a) komunikacija s bolesnicima oboljelim od neizlječive bolesti; b) psihološke reakcije obitelji na smrt bliske osobe. Motivacija: a) Uvod i ranije koncepcije: instinkti i nagoni; b) Motivacija kao odnos osobe prema okolini; c) Motivacija postignuća; d)Motivacija moći;  e) Analiza složenih motivacijskih struktura; f) Motivacija i volja; g) Aktualni razvoj: motivi, ciljevi i dobrobit. Emocije: a) definicija i teorije; b) emocionalna intelincija; c) kulturalne i spolne razlike u emocionalnoj inteligenciji. Osjeti i percepcija: a) Uvod u fiziologiju percepcije; b)  Neuroni i percepcija; c) Organizirani mozak; d) Percipiranje predmeta; Vidna pažnja; Percepcija boje; Percepcija dubine i veličine; Percepcija gibanja; Percepcija i djelovanje; e) Zvuk, slušni sustav i percepcija visine tona; Lokalizacija zvuka i zvučna scena; Percepcija govora; f) Kožni osjeti; g) Kemijski osjeti. Psihologija odgoja i obrazovanja: a) učenje i teorije učenja; b) Kognitivni razvoj i jezik; c) Razlike među učenicima i potrebe učenja; d) Kultura i društvo; e) Motivacija u učenju i nastavi; f)Podučavanje za samoregulaciju, kreativnost i toleranciju. Komunikacija: a) interpresonalna komunikacija;  b) komunikacijske vještine I sposobnosti; c) sukobi  I načini rješavanja sukoba. Grupe i grupni procesi: a) Realnost grupa; b) Elementarni procesi u grupama; c) Strukturalni aspekti grupa; d) Socijalni utjecaj u grupama; e) Usporedba pojedinaca i grupa; f) Međugrupni sukob i suradnja; g) Razmišljanje o grupama; h)  Socijalni identitet i međugrupni odnosi.
  • Obvezna literatura:
    Havelka M.  Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko, Naklada slap, 1998.
    Degmečić, D. Mentalno zdravlje žena. Zagreb: Medicinska naklada; 2014.
    Filaković, P.i sur. Psihijatrija. Osijek: Medicinski Fakultet Osijek; 2014.

    Dopunska literatura:
    Lučanin, D. I Despot Lučanin, J. (2010.): Komunikacije vještine u zdravstvu , Jastrebarsko, Naklada Slap
    Arambašić, L. Gubitak, tugovanje, podrška. Jastrebarsko, „Naklada slap“, 2008.
    Hudek-Knežević, J, i Kardum, I. Stres i tjelesno zdravlje. Jastrebarsko,Naklada slap, 2006.
  • Ispitni rokovi za svaku akademsku godinu definirani su u Informacijskom sustavu visokih učilišta RH ISVU.
  • Prof.dr. sc. Ivan Požgain, dr.med.
    Prof.dr.sc. Željka Vukšić, dr.med.
    Izv.prof.dr.sc. Dunja Degmečić, dr.med.
    Dr.sc. sanda Vuk Pisk, dipl.psiholog
  • Ishodi učenja na razini programa koji predmet pridonosi
    1.    Rad u timu
    2.    Uspostavljanje i osiguravanje kvalitetnog odnosa s kolegama i korisnicima usluga zasnovan na uzajamnom poštovanju i povjerenju i  učinkovitoj komunikaciji

    Očekivani ishodi učenja na razini predmeta
    Nakon odslušane nastave i položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:
    1.    Opisati faze psihosocijalnog razvoja čovjeka i utjecaj fiksacija i traumatizacija u pojedinim fazama na kasnije ponašanje čovjeka u različitim socijalnim situacijama. Opisati osnovne pojmove u vezi s psihologijom ponašanja čovjeka i njegovom komunikacijom s osobama različite dobi i spola te različitih zdravstvenih stanja u različitim socijalnim situacijama.
    2.    Objasniti psihološku pozadinu ponašanja, postupaka i emocionalnih reakcija u socijalnim okolnostima i u stresnim situacijama. Objasniti ulogu motivacije u procesu liječenja (pridržavanje uputa liječnika, suradljivost).
    3.    Definirati stres i utjecaj stresa na ponašanje čovjeka i na njegove tjelesne funkcije. Opisati utjecaj stresa na tjelesno zdravlje.
    4.    Razlikovati konstruktivne od destruktivnih oblika ponašanja te ovladati tehnikama kontrole stresa.  
    5.    Opisati utjecaj gubitka dijelova tijela i tjelesnih funkcija (tjelesni nedostaci) na psihičke funkcije čovjeka.
    6.    Opisati psihičke smetnje bolesnika pri hospitalizaciji, pripremi za teže medicinske intervencije (kirurške operacije) kao i mogućnosti psihološke potpore onima s tim smetnjama.
    7.    Opisati psihosocijalne aspekte doživljaja boli i mogućnosti psihološkog ublažavanja iste.
    8.    Objasniti strukturu i funkcioniranje grupe, grupne procese i grupnu dinamiku.
    9.    Ovladati psihološkim aspektima komunikacije s bolesnicima starije dobi i s oboljelim od neizlječivih i terminalnih stupnjeva malignih bolesti.

webmail studomat  knjiznica alumni