blank

Medicinska kemija i biokemija 2

  • Temeljne postavke i kinetika enzimske katalize; Regulacija enzimske aktivnosti; Stanične membrane i transport kroz membranu; Temeljne postavke i principi metabolizma; Osnovni metabolički putevi i njihova regulacija; Metabolizam genetičke informacije
  •  
  • Obavezna literatura:
    1. 28 izdanje Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada 2010.
    2. Glavaš-Obrovac Lj. I sur. Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2010.
    3. P. Karlson: BIOKEMIJA ZA STUDENTE KEMIJE I MEDICINE, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
    4. L. Stryer: Biokemija, 2th izdanje, Školska knjiga, 1991.
    5. Radni materijali s predavanja

    Dopunska literatura:
    1. D. Voet, J. Voet: Biochemstry, Wiley and sons, USA, 2004.
    2. B. Alberts i sur. Molecular biology of the cell, Garland Publishing, New York, 2006.
  • 07.11.2013. | 09.12.2014. | 28.01.2014. | 11.02.2014. | 20.05.2014. | 01.07.2014. | 15.07.2014. | 02.09.2014. | 16.09.2014. |
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE

    1.    Definirati i objasniti načela biokemijskih i energetskih promjena kao i mehanizme regulacije  metabolizma ugljikohidrata, lipida, proteina, informacijskih makromolekula i signalnih molekula,
    2.    Integrirati metaboličke promjene na razini stanice, tkiva i cijelog organizma,
    3.    Opisati strukturu i ulogu bioloških membrana i izvanstaničnog matriksa,
    4.    Integrirati tijek i povezanost metaboličkih reakcija u različitim tkivima, naglasiti sličnosti i razlike, navesti signalne molekule uključene u (među)staničnu signalizaciju i na svim razinama, te prepoznati i obrazložiti (pato)biokemijsku osnovu pojedinih metaboličkih bolesti,
    5.    Tumačiti biokemijsku pozadinu poremećaja uzrokovanih pogreškama u strukturi molekula, biokemijskim reakcijama ili biokemijskim procesima,
    6.    Tumačiti dijagnostičku važnost enzima i proteina seruma.


    VJEŠTINE

    1.    Uočiti određenu kemijsku promjenu te je povezati s odgovarajućim fiziološkim ili patofiziološkim procesom

    • Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:
    • Izložiti biosintezu porfirinskog sustava
    • Navesti osnovne strukturne karakteristike, fizikalno ke¬mijska svojstva, te funkciju hema, hemoglobina, oksihe¬moglobina, mioglobina, citokroma;
    • objasniti što su abnormalni hemoglobini i po čemu se raz¬likuju od normalnog; navesti putove razgradnje hemoglobina i porfirina,
    • Prikazati razgradnju purina i pirimidina, stvaranje mokraćne kiseline;
    • Objasniti kemijsku prirodu poremećaja u metabolizmu purina i pirimidina
    • Znati primjenu i ulogu enzima u dijagnostici odnosno kliničkoj praksi.
    • Povezati strukturu i funkciju nukleinskih kiselina i razjasniti tijek genetičke informacije;
    • objasniti semikonzervativno udvostručavanje DNA (replikacija), transkripciju i biosintezu proteina (translancija).
    • Objasniti enzimsku razgradnju proteina u probavnom sus¬tavu i apsorpciju aminokiselina iz lumena tankoga crijeva; nabrojiti proteolitičke enzime (proteaze), svrstati ih prema specifičnosti (egzopeptidaze, endopep¬tidaze, aminopeptidaze, karboksipeptidaze, dipeptidaze). Locirati djelovanja pojedinih enzima u probavnom traktu te objasniti pod kojim uvjetima i gdje se stvaraju pepsin, tripsin i kimotripsin iz inaktivnih proenzima.
    • Navesti osnovne putove enzimske razgradnje aminokiselina.
    • Izložiti reakcije dekarboksilacije aminokiselina,
    • Navesti najvažnije biogene amine nastale procesom dekarboksilacije;
    • Izložiti reverzibilne reakcije transaminacije,
    • Rastumačiti mehanizam djelovanja transaminaza i navesti u kojim se organima nalaze, navesti ?-ketodikarbonske kiseline kao akceptore amino skupina enzime i koenzime; izložiti procese oksidativne deaminacije aminokiselina.
    • Objasniti proces stvaranja amonijaka u kombiniranim procesima transaminacije i oksidativne deaminacije nastalog glu¬tamata; navesti iz kojih spojeva nastaje visokoenergetski kar¬bamoil-fosfat;
    • Prikazati shematski ciklus uree sa svim međuprodukti¬ma, stvaranje ureje i fumarata; izložiti utrošak ATP pri stvaranju ureje iz NH3 i CO2.
    • Objasniti prirodu poremećaja u metabolizmu fenilalanina i tirozina (fenilketonurija, alkaptonurija, albinizam).
    • Prikazati sumarnom jednadžbom oksidativnu dekarboksila¬ciju piruvata u acetil-CoA; navesti sve enzime, koenzime i kofaktore koji sudjeluju pri stvaranju acetil-CoA iz piruvata i uklopiti ih u metaboličku shemu; navesti koliko molova ATP nastaje pri stvaranju acetil-¬CoA iz jednog mola piruvata; izložiti (ne) mogućnost nastanka piruvata iz acetil-CoA.
    • Navesti osnovnu ulogu ciklusa limunske kiseline; shematski prikazati ciklus, navesti u kojim su dijelo-vima stanice locirane reakcije ciklusa; napisati sumarnu jednadžbu ciklusa koja prikazuje potpunu razgradnju acetil-CoA ; navesti u kojim su reakcijama ciklusa limunske kiseline locirani regulacijski mehanizmi; izračunati bilancu stvaranja ATP pri potpunoj oksidaci¬ji jednog mola acetil-CoA; navesti međuprodukte ciklusa preko kojih je ciklus povezan s metabolizmom proteina i lipida; razumjeti ulogu ciklusa limunske kiseline kao okretišta.
    • Navesti koji se ugljikohidrati unose hranom, krajnje produkte probavnih procesa (enzimski katali-zirane hidrolize) te  koji se ugljikohidrati transportiraju kroz crijevnu stijenku; znati koji enzimi i u kojem dijelu probavnog trakta sudjeluju u hidrolitičkom cijepanju polisaharida i oligosaharida. Prikazati i objasniti metabolizam galaktoze i fruktoze; objasniti prirodu poremećaja u metabolizmu galaktoze i fruktoze. Objasniti ulazak glukoze u stanicu te navesti metaboličke puteve glukoze.
    • Objasniti tijek glikolize u anaerobnim i aerobnim uvjetima i navesti krajnje produkte tih reakcija; shematski prikazati glikolizu, navesti enzime glikolize, reakcije pirogrožđane kiseline (piruvata), stvaranje laktata, ireverzibilne reakcije. Izračunati energetsku bilancu stvaranja ATP pri aerobnoj i anaerobnoj glikolizi. Navesti razliku između glikolize i alkoholnog vrenja, navesti alosteričke enzime koji sudjeluju u regulaciji glikolize.
    • Definirati glukoneogenezu i navesti spojeve koji ulaze u taj me¬tabolički put.
    • Objasniti biološku važnost pentoza fosfatnog puta, navesti produkte oksidativnog i neoksidativnog ogranka ovog puta; objasniti važnost stvaranje NADPH+ i riboze, objasniti njihovu ulogu u metabolizmu.
    • Opisati stvaranje glikogena iz glukoze (glikogeneza), preko glukoza-lP i protumačiti ulogu UTP i  UDP u toj reakciji; shematski prikazati razgradnju glikogena u glukozu-1-P (glikogenoliza); objasniti hormonsku regulaciju tih procesa, objasniti prirodu poremećaja u metabolizmu glikogena.
    • Definirati lipide, objasniti podjelu obzirom na strukturu i biološku funkciju; znati najvažnije predstavnike jednostavnih i složenih lipida, biološki značajnih steroida, biološki značajnih terpena. Navesti gdje se u probavnom traktu odvija lipolitička razgradnja triacilglicerola (masti ili ulja) i koji faktori stimuliraju tu razgradnju. Opisati metabolizam triacilglicerola u crijevnoj stijen¬ci, definirati što su lipoproteini, nabrojiti osnovne tipove lipoproteina i navesti njihov kemijski sastav, te navesti ulogu u transportu egzogenih i endogenih lipida. Objasniti gdje i kako se odvija katabolizam masnih kiselina (ß-oksidacija); izračunati energetsku bilancu pri razgradnji masnih ki¬selina; navesti esencijalne masne kiseline i njihove karakteris¬tike. Objasniti biosintezu masnih kiselina i ulogu multienzim¬skog kompleksa u tom procesu. Izložiti biosintezu ketonskih tijela (ketogeneza).
    • Izložiti metabolizam fosfolipida. Izložiti biosintezu kolesterola, vitamina D, žučnih kiselina definirati strukturu i ukazati na biološku ulogu.
    • Znati strukturu i svojstva bioloških membrana, lipide i proteine koji ih izgrađuju (trans-membranski proteini, periferni membranski proteini, proteini usidreni glikozilfosfatidilinozitolnim (GPI) sidrom; objasniti pokretljivost lipida i proteina u membranama; objasniti aktivni (primarni i sekundarni) i pasivni transport molekula kroz membranu.
    • Navesti principe hormonske regulacije (princip, nadređene žlijezde, izvršni organi, sinteza i izlučivanje); objasniti načine djelovanja peptidnih i proteohormona: putem drugih glasnika i steroidnih hormona aktivacijom gena.
    • Objasniti molekularne motore
    • Objasniti važnost prehrane na održavanje zdravlja i navesti esencijalne sastojke; objasniti metaboličku ulogu kalcija i fosfata, željeza i cinta;
    • Objasniti biološku ulogu vitamina u prehrani.

webmail studomat  knjiznica alumni