blank

Temelji neuroznanosti

  • U izradi.
  • U izradi.
  • U izradi.
  • 08.01.2014. | 05.02.2014. | 19.02.2014. | 18.06.2014. | 02.07.2014. | 10.09.2014. | 24.09.2014. |
  • Prof. dr. sc. Radivoje Radić
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE

    1.    Nabrojati, prepoznati i opisati morfološke značajke struktura središnjeg i perifernog živčanog sustava te objasniti njihovu funkciju
    2.    Opisati i objasniti staničnu, laminarnu, kolumnarnu i arealnu građu te glavne neuronske mreže i poremećaje kore velikog mozga čovjeka
    3.    Nabrojati, prepoznati i opisati morfološke značajke strukture i funkciju glavnih vrsta živčanih i potpornih stanica središnjeg živčanog sustava
    4.    Opisati temeljne elektrofiziološke značajke neurona, objasniti nastanak transmembranskog potencijala mirovanja, akcijskih potencijala te postsinaptičkih potencijala
    5.    Opisati način prijenosa informacija između neurona, klasificirati i objasniti temeljna svojstva i mehanizam djelovanja neurotransmitera, te opisati građu receptora i raspraviti njihovu ulogu u prijenosu informacija
    6.    Opisati i objasniti ustrojstvo osjetnih sustava te primijeniti znanje u rješavanju oglednih primjera iz kliničke prakse
    7.    Opisati i objasniti ustrojstvo motoričkih sustava te primijeniti znanje u rješavanju oglednih primjera iz kliničke prakse
    8.    Opisati i protumačiti ustrojstvo i neurofiziološke značajke viših moždanih funkcija: učenja i pamćenja, emocija, spolnosti, budnosti i spavanja te neuralne kontrole disanja i rada srca
    9.    Opisati kliničko-patološku povezanost između oštećenja pojedinih dijelova središnjeg živčanog sustava i neuroloških i psihijatrijskih simptoma i znakova do kojih ta oštećenja dovode
    10.    Definirati i opisati najvažnije ontogenetske (napose fetalne i perinatalne) stadije razvitka središnjeg živčanog sustava, te glavne mehanizme i poremećaje u procesima razvitka, degeneracije i regeneracije središnjeg živčanog sustava čovjeka

    VJEŠTINE


    1.    Primijeniti znanja iz teorijske nastave i pokazati vještine u rješavanju elektrofizioloških problemskih zadataka na računalu
    2.    Primijeniti znanja iz teorijske nastave te demonstrirati vještine zabilješke bioelektričnih (npr. EEG i EMG) potencijala s ljudskog tijela
    3.    Razlikovati zapise električne aktivnosti mozga, te slikovne prikaze strukture i aktivnosti mozga čovjeka u kliničkoj primjeni

    • Student bi nakon kolegija Temelji neuroznanosti trebao:
    • Opisati temeljnu podjelu i morfologiju središnjeg živčanog sustava te embrijski razvoj, fetalnu maturaciju i perinatalne promjene istoga,
    • Objasniti sazrijevanje neuralne crijevi, razvoj neuralnog grebena te razvoj moždanih komora,
    • Opisati histološku građu centralnog i perifernog živčanog sustava te poznavanje staničnih komponenti istih, krvno - moždanu barijeru i fiziologiju cerebrospinalne tekućine,
    • Opisati neuroanatomiju kralježnične moždine, krvnu opskbru, reflekse i spinalne puteve iste,
    • Opisati strukturu i funkciju moždanog debla, anatomske sastavnice, silazne i uzlazne puteve moždanog debla te organizaciju i funckiju retikularne formacije, organizaciju i funkciju jezgara moždinskih živaca (III - XII),
    • Objasniti neuroanatomiju velikog mozga, vaskularni sustav s odgovarajućim opskrbnim područjima,
    • Interpretirati kognitivne funkcije, jezik, memoriju, emocionalno ponašanje, funkciju hipotalamusa, limbički sustav te cirkadijani ritam i spavanje,
    • Opisati neuroanatomiju i transmitorsku organizaciju senzoronog sustava, propriocepciju, bol, vid, sluh, ravnotežu, okus i njuh,
    • Opisati neuroanatomiju i transmitorsku organizaciju motornog skustava u sklopu mozga i kralježničke moždine, bazlnih ganglija i maloga mozga,
    • Opisati neuroanatomiju i neurofiziologiju autonomnog živčanog sustava, uz poznavanje specifičnosti transmiterke organizacije,
    • Analizirati specifičnosti perifernog živčanog sustava,
    • Interpretirati aksonalni transport, ekscitabilna svojstva neurona uz detaljno poznavanje strukturalnih komponenti elektrofiziologije živčanog sustava te razumjeti principe iste; objasniti biokemijske procese metabolizma neurotransmitora,
    • Objasniti presinaptička i postsinaptička receptorska svojstva,
    • Primijeniti usvojenih znanja  u razumijevanju patoloških procese poput upalnih poremećaja, demijelinizacijskih poremećaja, kanalopatija, mehaničke ozljede, degenerativne poremećaje te poremećaje posebnih osjetila.

webmail studomat  knjiznica alumni