blank

Infektologija

  • Osnovni pojmovi iz opće infektologije, najčešće zarazne bolesti i klinički sindromi koje oni uzrokuju, principi dijagnostike, racionalne antinmikrobne terapije i profilakse zaraznih i nezaraznih infekcijskih bolesti, infekcije u imunokompromitiranih osoba, bolničke infekcije.
  • Opća infektologija
    Bakterijski meningitis

    Laboratorijska obrada CS likvora (P)
    Streptokokne infekcije

    Herpesvirusne infekcije (P)
    Sepsa i septički šok

    Virusni hepatitisi (P)

    Influenza, HIV infekcija / AIDS (P)

    Sindrom sepse novorođenčadi (S)

    Sindrom akutnog upalnog odgovora (S)

    Dijarealne bolesti odraslih( bakterijske, virusne, parazitarne) (S)

    Endokarditis (S)

    Leptospiroze, toksički šok sindrom (S)

    Hemoragijske vrućice, malarija, kuga, virusne infekcije SŽS-a (S)

    Ugrizi otrovnih životinja, Neonatalni meningitis (S)

    Tetanus, botulizam. Prionske bolesti. Difterija (S)

    Hripavac, bronhiolitis, multiorganske promjene kod infekc.bolesti (S)

    Respiratorne virusne infekcije /osim influence / tzv Atipične pneumonije, Bakterijske pneumonije (S)

    Limfadenitis, lišmenijaza, parotitis, tularemija (S)

    Morbili, Ramsay-Hunt sindrom, Erithema chr.migrans, rubeola, Exanthema subitum, Erythema inf. (S)

    Toksoplasmosa, trbušni tifus, tuberkuloza, urinarne infekcije (S)

    Antimikrobna terapija, antivirusna terapija, antigljivična i antiparazitarna terapija (S)

    Praktički pristup bolesniku s infekcijom SŽS-a.Priprema polja za lumbalnu punkciju. Lumbalna punkcija (V)

    Praktički pristup bolesniku s infekcijom dišnog sustava, obrisak ždrijela, obrisak nazofarinksa, uzimanje aspirata bronha u bakt.obradu (V)

    Praktični pristup bolesniku s infekcijom probavnog sustava, uzimanje brisa rektuma za bakt.obradu. Digitorektalni pregled. (V)

    Praktični pristup bolesniku s infekcijom mokraćnog sustava, uzimanje urinokulture (V)

    Praktični pristup bolesniku s osipnom bolesti, razlučivanje kožnih eflorescenci kod zaraznih bolesti. Izolacija inf.bolesnika (V)

    Uzimanje hemokultura, vađenje arterijske krvi za ABS, uzimanje brisa rane, uzimanje rektalnog otiska za parazitološku obradu (V)

    Praktični pristup septičkom bolesniku. Analiza labaratorijskih rezultata pretraga (V)

    Praktični pristup bolesniku s febrilnim stanjem, algoritam obrade. (V)

    Praktični pristup bolesniku s virusnim hepatitsom, analiza dijagnostičkih parametara (V)

    Pregled VF u djeteta s meningitisom , pregled VF djeteta koje je dehidrirano, klinička vizita (V)

    Ispitivanje meningealnih znakova, uzimanje skarifikata kože na orijaške stanice, analiza laboratorijske obrade CS likvora (V)

    Analiza svih laboratorijskih nalaza uz uspoređivanje s kliničkom slikom bolesti (V)

    Uzimanje uzoraka stolice za parazitološku obradu, provokacija i uzimanje stolice za parazitološku obradu. (V)

    Uzimanje guste kapi za dijagnozu malarije, bakterijski pregled sedimenta likvora. Rad u prijemnoj ambulanti. (V)
  • Obavezna literatura:

     

  • 04.11.2013. | 09.12.2013. | 27.01.2014. | 24.02.2014. | 07.04.2014. | 05.05.2014. | 16.06.2014. | 07.07.2014. | 08.09.2014. | 22.09.2014. |
    • prof.dr.sc. Ivan Soldo
    • doc.sr.sc. Ljiljana Perić
    • mr.sc.dr Dubravka Lišnjić
    • Mario Duvnjak, dr.med
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE


     

    1.     Nabrojati i obrazložiti opća načela nastanka infektivnih bolesti, grupirati i opisati opće i posebne simptome infektivnih bolesti

    2.     Navesti osnovne tipove imunosti, objasniti razliku između aktivne i pasivne imunoprofilakse, navesti primjere mrtvih cjepiva i atenuranih živih cjepiva, nabrojati cjepiva u kalendaru obvezatnih cjepiva u Republici Hrvatskoj

    3.     Kategorizirati glavne skupine antimikrobnih lijekova, opisati njihove mehanizme djelovanja i mehanizme antimikrobne rezistencije, nabrojati i objasniti načela antimikrobnog liječenja.

    4.     Prepoznati najčešće infektivne bolesti i sindrome, objasniti zahvaćenost organskih sustava tijekom infektivne bolesti

    5.     Opisati kliničku sliku i epidemiologiju pojedinih zaraznih bolesti

    6.     Nabrojati i objasniti diferencijalno dijagnostičke mogućnosti, odabrati dijagnostičke postupke te predložiti antimikrobno i potporno liječenje

    7.     Definirati i nabrojati hitna stanja u infektologiji te nabrojati indikacije za lumbalnu punkciju

    8.     Nabrojati i opisati glavne kategorije imunodeficijentnih bolesnika, odabrati i objasniti dijagnostičke postupke i terapijski pristup infekcijama u tih bolesnika

    9.   Odabrati i objasniti kliničke i laboratorijske parametre koji su važni za odluku o bolničkom ili vanbolničkom liječenju infektološkog bolesnika



    VJEŠTINE

     

    1.     Prepoznati i izdvojiti iz anamneze, posebice epidemiološke, sve one podatke potrebne za postavljanje radne dijagnoze zarazne bolesti i povezati ih s kliničkim statusom te laboratorijskom dijagnostikom

    2.     Prepoznati hitna stanja u infektologiji, pratiti vitalne parametre, uočiti i razlikovati vitalno ugroženog bolesnika

    3.     Pregledom utvrditi prisutnost meningealnih znakova

    4.     Izabrati i primijeniti odgovarajući terapijski pristup u liječenju najčešćih infekcija

    5.     Uočiti, prepoznati i reagirati na razvoj komplikacija u tijeku zaraznih bolesti koje se inače tretiraju simptomatski

    6.     Izvršiti prijavu zaraznih bolesti nadležnoj epidemiološkoj službi



    • U ishode učenja svakog obrazovnog  programa trebalo ugraditi iskaze onoga što će student biti u stanju učiniti, demonstrirati, rješavati nakon položenog studijskog programa.
    • Razvoj nastavnih predmeta (modula), koristeći ishode učenja, znači prelazak pozornosti sa sadržaja predmeta (modula) na njegov krajnji rezultat, odnosno što je to student spo-
    • soban raditi nakon uspješnog završetka predmeta (modula). Ishodi učenja pomažu studentima, jer im je jasno što se od njih očekuje na studiju ili predmetu (modulu), a s tim je u vezi i veća uspješnost studiranja. Nadalje, ishodi učenja pomažu nastavnicima da se foku-
    • siraju točno na željenu razini znanja i vještina studenata iz pojedinog predmeta (modula). Ishodi učenja predstavljaju i vrlo koristan priručnik za informiranje potencijalnih studenata, ali i poslodavaca, o razini znanja i razumijevanja kojima će diplomant raspolagati.
    • Jednom godišnje potrebno je organizirati radionice sa studentima na kojima će se i njih upoznati s ishodima učenja, te čuti njihova mišljenja i očekivanja u svezi studija koje pohađaju. Sugestije i primjedbe studenata potrebno je analizirati i, koliko je to moguće,
    • izvršiti potrebne izmjene i prilagodbe.

webmail studomat  knjiznica alumni