blank

Klinička mikrobiologija i parazitologija

  • Uvod u kliničku mikrobiologiju. Osnove molekularne mikrobiologije. Antibiotici Bolničke infekcije. Dijagnostika urogenitalnih i drugih spolno prenosivih infekcija. Serološke pretrage u kliničkoj dijagnostici (bakteriologija+virologija). Dijagnostika bakterijskih infekcija dišnog sustava (uključujući tuberkulozu). Dijagnostika bakterijskih infekcija gastrointestinalnog sustava. H.pylori. Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi). Mikroskopiranje direktnih uzoraka. Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija. Dijagnostika bakterijskih infekcija CNS-a. Dijagnostika bakterijemije i endokarditisa. Dijagnostika infekcija u imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične infekcije. Dijagnostika parazitarnih infekcija. Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti. Respiratorne infekcije uzrokovane virusima. Infektivna mononukleoza. TORCH. Virusne infekcije SŽS. Bjesnoća. Virusi koji se prenose krvlju. Virusne infekcije probavnog sustava.
  • P1: Uvod u kliničku mikrobiologiju. (P)
    Sadržaj: Definicija i opseg rada laboratorija za kliničku mikrobiologiju. Mikroorganizmi – etiološki uzročnici infektivnih bolesti. Dijagnostički principi u kliničkoj mikrobiologiji. Dijagnostički postupci u bakteriologiji. Dijagnostički postupci u virologiji. Dijagnostički postupci u parazitologiji. Dijagnostički postupci u mikologiji. Uzorkovanje materijala za mikrobiološke pretrage. Izravna i neizravna dijagnostika. Mikrobiološka bojanja izravnih uzoraka. Kultivacija i izolacija mikroorganizama. Serološke metode u mikrobiološkoj dijagnostici. Molekularna dijagnostika.

    S1:Serološke pretrage u kliničkoj dijagnostici (bakteriologija+virologija) (S)
    Sadržaj: Osnovni principi seroloških reakcija. Serologija – definicije: parni serumi, titar protutijela i dinamika titra. Serokonverzija. Serološke pretrage u bakteriologiji: testovi po Widal-u, Weil-Felixu, Wrightu, aglutinacija, imunoenzmski testovi, neizravna imunofluorescenca, western blot. Serološko dokazivanje infekcija spirohetama (treponema, borelija, leptospira). Primjena serologije u dijagnostici virusnih infekcija. Dijagnostika hepatitisa, HIV-a, hepresvirusa i respiratornih virusa. Serološki testovi: aglutinacija, reakcija vezanja komplementa (RVK), neutralizacijski test (NT), Masonova i Paul-Bunellova reakcija., Imunoenzimski test (EIA, ELISA), neizravna imunofluorescencija (IFA), Western-Blott (WB) – RIBA i test imunoperoksidaze i dr. Primjena serologiju u dijagnostici parazita i gljiva.

    S2: Dijagnostika bakterijskih infekcija dišnog sustava (uključujući tuberkulozu) (S)
    Sadržaj: Karakteristike i podjela infekcija dišnog sustava. Epidemiologija i etiologija infekcija respiratornog trakta. Mikroorganizmi uzročnici infekcija dišnog sustava. Atipične bakterije. Uzroci iz respiratornog trakta. Izravna i neizravna dijagnostika uzročnika infekcija respiratornog trakta. Uloga kliničke mikrobiologije i racionalna antimikrobna farmakoterapija. Bolničke infekcija dišnog sustava: pneumonija udružena s ventilacijom. Tuberkuloza – Mycobacterium tuberculosis – dijagnostika i značaj. Epidemiologija tuberkuloze. Rezistencija mikobakterija na antituberkulotike. Liječenje, prevencija i kontrola tuberkuloze.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transoport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterii za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka orada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    S1:Serološke pretrage u kliničkoj dijagnostici (bakteriologija+virologija) (S)
    Sadržaj: Osnovni principi seroloških reakcija. Serologija – definicije: parni serumi, titar protutijela i dinamika titra. Serokonverzija. Serološke pretrage u bakteriologiji: testovi po Widal-u, Weil-Felixu, Wrightu, aglutinacija, imunoenzmski testovi, neizravna imunofluorescenca, western blot. Serološko dokazivanje infekcija spirohetama (treponema, borelija, leptospira). Primjena serologije u dijagnostici virusnih infekcija. Dijagnostika hepatitisa, HIV-a, hepresvirusa i respiratornih virusa. Serološki testovi: aglutinacija, reakcija vezanja komplementa (RVK), neutralizacijski test (NT), Masonova i Paul-Bunellova reakcija., Imunoenzimski test (EIA, ELISA), neizravna imunofluorescencija (IFA), Western-Blott (WB) – RIBA i test imunoperoksidaze i dr. Primjena serologiju u dijagnostici parazita i gljiva.

    S2: Dijagnostika bakterijskih infekcija dišnog sustava (uključujući tuberkulozu) (S)
    Sadržaj: Karakteristike i podjela infekcija dišnog sustava. Epidemiologija i etiologija infekcija respiratornog trakta. Mikroorganizmi uzročnici infekcija dišnog sustava. Atipične bakterije. Uzroci iz respiratornog trakta. Izravna i neizravna dijagnostika uzročnika infekcija respiratornog trakta. Uloga kliničke mikrobiologije i racionalna antimikrobna farmakoterapija. Bolničke infekcija dišnog sustava: pneumonija udružena s ventilacijom. Tuberkuloza – Mycobacterium tuberculosis – dijagnostika i značaj. Epidemiologija tuberkuloze. Rezistencija mikobakterija na antituberkulotike. Liječenje, prevencija i kontrola tuberkuloze.

    P2: Antibiotici, dezinfekcija i sterilizacija (P)
    Sadržaj: Antimikrobni kemoterapeutici: vrste, podjela, mehanizmi djelovanja, terapijski spektar, testiranje osjetljivosti bakterija na antibiotike, rezistencija bakterija i mehanizmi rezistencije. Izbor antibiotika s obzirom na testiranje osjetljivosti bakterija na antibiotike. Izrada antibiograma i važnost praćenja rezistencije. Racionalna farmakoterapija. Rezervni antibiotici. Rezistentne bakterije: MRSA, VISA; VRSA, VRE, PRSP, ESBL, rezistentni nonfermentori: Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii, multirezistentne bakterije. Dezinfekcija i sterilizacija: vrste dezinficijensa i mehanizam djelovanja, odabir dezinfekcijskog sredstva. Sterilizacijski postupci: vrste sterilizacije, kontrola sterilizacijskog postupka.

    S3: Dijagnostika bakterijskih infekcija gastrointestinalnog sustava. H.pylori. (S)
    Sadržaj: Normalna flora probavnog trakta i uloga crijevne flore. Karakteristike i podjela infekcija probavnog sustava. Epidemiologija i etiologija infekcija gastrointestinalnog trakta. Patogeneza i patofiziologija infekcija probavnog trakta. Mikroorganizmi uzročnici infekcija probavnog sustava. Bakterijski uzročnici infekcija GIT-a: Salmonella, Shigella, Yersinia, Campylobacter, Vibrio cholerae. Uzroci za mikrobiološku dijagnostiku infekcija probavnog trakta. Mikrobiološka dijagnostika infekcija probavnog traka. Identifikacija najčešćih uzročnika infekcija GIT-a. Mikrobiološka obrada stolice. Diferencijalne i selektivne hranjive podloge. Serotipizacija salmonela. H. pylori – laboratorijska dijagnostika. Liječenje infekcija GIT-a. Prezentacija i rasprava o kliničkim slučajevima gastrointestinalnih infekcija.

    S4: Dijagnostika bakterijskih infekcija CNS-a. Dijagnostika bakterijemije i endokarditisa. (S)
    Sadržaj: Etiologija i epidemiologija infekcija središnjeg živčanog sustava. Patofiziologija infekcija CNS-a. Klinička prezentacija infekcija CNS-a. Bakterijski meningitis i meningoencefalitis. Bakterijski uzročnici infekcija CNS-a: Neisseria meningitidis, BHS-B, Streptococcus pneumoniae, Haemophylus influenzae, Listeria monocytogenes, Escherichia coli K1, Laboratorijska dijagnostika infekcija SŽS: uzorci i obrada uzorka. Biokemijska i mikrobiološka obrada likvora. Direktni mikroskopski preparat iz likvora. Liječenje i prevencija infekcija CNS. Cjepiva. Bakterijemija i sepsa: definicije, etiologija, patofiziologija i laboratorijska dijagnostika. Uzorkovanje krvi za dijagnostiku invazivnih bakterijskih infekcija. Hemokulture – mikrobiološka obrada, klinička interpretacija i značaj hemokultura. Infektivni endokarditis: definicija, etiologija, patofiziologija i mikrobiološka dijagnostika. Liječenje invazivnih bakterijskih infekcija. Prezentacija i analiziranje kliničkih slučajeva meningitisa, sepse i infektivnog endokarditisa.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transoport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterij za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka orada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    S3: Dijagnostika bakterijskih infekcija gastrointestinalnog sustava. H.pylori.(S)
    Sadržaj: Normalna flora probavnog trakta i uloga crijevne flore. Karakteristike i podjela infekcija probavnog sustava. Epidemiologija i etiologija infekcija gastrointestinalnog trakta. Patogeneza i patofiziologija infekcija probavnog trakta. Mikroorganizmi uzročnici infekcija probavnog sustava. Bakterijski uzročnici infekcija GIT-a: Salmonella, Shigella, Yersinia, Campylobacter, Vibrio cholerae. Uzroci za mikrobiološku dijagnostiku infekcija probavnog trakta. Mikrobiološka dijagnostika infekcija probavnog traka. Identifikacija najčešćih uzročnika infekcija GIT-a. Mikrobiološka obrada stolice. Diferencijalne i selektivne hranjive podloge. Serotipizacija salmonela. H. pylori – laboratorijska dijagnostika. Liječenje infekcija GIT-a. Prezentacija i rasprava o kliničkim slučajevima gastrointestinalnih infekcija.

    S4: Dijagnostika bakterijskih infekcija CNS-a. Dijagnostika bakterijemije i endokarditisa. (S)
    Sadržaj: Etiologija i epidemiologija infekcija središnjeg živčanog sustava. Patofiziologija infekcija CNS-a. Klinička prezentacija infekcija CNS-a. Bakterijski meningitis i meningoencefalitis. Bakterijski uzročnici infekcija CNS-a: Neisseria meningitidis, BHS-B, Streptococcus pneumoniae, Haemophylus influenzae, Listeria monocytogenes, Escherichia coli K1, Laboratorijska dijagnoostika infekcija SŽS: uzorci i obrada uzorka. Biokemijska i mikrobiološka obrada likvora. Direktni mikroskopski preparat iz likvora. Liječenje i prevencija infekcija CNS. Cjepiva. Bakterijemija i sepsa: definicije, etiologija, patofiziologija i laboratorijska dijagnostika. Uzorkovanje krvi za dijagnostiku invazivnih bakterijskih infekcija. Hemokulture – mikrobiološka obrada, klinička interpretacija i značaj hemokultura. Infektivni endokarditis: definicija, etiologija, patofiziologija i mikrobiološka dijagnostika. Liječenje invazivnih bakterijskih infekcija. Prezentacija i analiziranje kliničkih slučajeva meningitisa, sepse i infektivnog endokarditisa.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transoport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterii za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka orada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    P3: Bolničke infekcije (P)
    Sadržaj: Definicija i važnost infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi – bolničkih, nozokomijalnih infekcija. Uzročnici bolničkih infekcija. Rezervoari BI. Epidemiologija BI. Vrste i podjela BI. Sprječavanje i suzbijanje BI. Sustavni nadzor nad BI. Tim za kontrolu - sprječavanje i suzbijanje BI. Mjere prevencije za nastanak BI: higijena ruku, standardne mjere zaštite, izolacija: kontaktna, obrnuta. Važnost prevencije širenja rezistentnih bakterija. Snopovi zdravstvene skrbi(„bundle of care") za prevenciju najučestalijih BI.

    S5:Dijagnostika infekcija u imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične infekcije. (S)
    Sadržaj: Etiologija infekcija imunokompromitiranih bolesnika. Oportunistički patogeni. Laboratorijska dijagnostika infekcija imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične infekcija – etiologija, patofiziologija i mikrobiološka dijagnostika. Mikoze i mikotoksikoze. Sistemske i diseminirane gljivične infekcije. Uzgoj i identifikacija kvasaca i plijesni. Uzorci za dijagnostiku gljivičnih infekcija. Kvasci i plijeni uzročnici gljivičnih infekcija: Candida, Aspergillus, Cryptococcus, dermatofiti. Antimikotici i liječenje gljivičnih infekcija.

    S6:Dijagnostika parazitarnih infekcija (S)
    Sadržaj: Jednostanični i višestanični paraziti uzročnici parazitarnih infekcija. Laboratorijska dijagnostika crijevnih parazita. Laboratorijska dijagnostika parazita krvi i tkiva. Izravna i neizravna dijagnostika parazita.
    Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija protista krvi i tkiva: Trypanosoma spp,. Leishmania spp.
    Rod Plasmodium (P. malariae, P. vivax, P. ovale i P. falciparum), filarije; Toxoplasma gondii serološka dijagnostika toksoplazmoze. Člankonošci – vektori za prijenos protista krvi i tkiva. Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika protista probavnog i spolno-mokraćnog sustava: Entamoeba histolytica, Giardia lamblia,
    Cryptosporidium parvum, Trichomonas vaginalis. životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika valjkastih crva: Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Ancylostoma duodenale, Strongyloides stercoralis, Enterobius vermicularis, Trichinella spiralis – MIFC za nalaz jaja iz stolice, perianalni otisak,
    koprokultura, trihineloskopija. Serološka dijagnostika. Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika plosnatih crva: Taenia spp., Echinococcus granulosus, Hymenolepis nana, Fasciola hepatica, Shistosoma spp. – MIFC iz stolice, serološke metode za dijagnostiku ehinokokoze

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, Intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterij za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka obrada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    S5:Dijagnostika infekcija u imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične infekcije. (S)
    Sadržaj: Etiologija infekcija imunokompromitiranih bolesnika. Oportunistički patogeni. Laboratorijska dijagnostika infekcija imunokompromitiranih bolesnika. Gljivične infekcija – etiologija, patofiziologija i mikrobiološka dijagnostika. Mikoze i mikotoksikoze. Sistemske i diseminirane gljivične infekcije. Uzgoj i identifikacija kvasaca i plijesni. Uzorci za dijagnostiku gljivičnih infekcija. Kvasci i plijeni uzročnici gljivičnih infekcija: Candida, Aspergillus, Cryptococcus, dermatofiti. Antimikotici i liječenje gljivičnih infekcija.

    S6:Dijagnostika parazitarnih infekcija (S)
    Sadržaj: Jednostanični i višestanični paraziti uzročnici parazitarnih infekcija. Laboratorijska dijagnostika crijevnih parazita. Laboratorijska dijagnostika parazita krvi i tkiva. Izravna i neizravna dijagnostika parazita.
    Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija protista krvi i tkiva: Trypanosoma spp,. Leishmania spp.
    Rod Plasmodium (P. malariae, P. vivax, P. ovale i P. falciparum), filarije; Toxoplasma gondii serološka dijagnostika toksoplazmoze. Člankonošci – vektori za prijenos protista krvi i tkiva. Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika protista probavnog i spolno-mokraćnog sustava: Entamoeba histolytica, Giardia lamblia,
    Cryptosporidium parvum, Trichomonas vaginalis. životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika valjkastih crva: Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Ancylostoma duodenale, Strongyloides stercoralis, Enterobius vermicularis, Trichinella spiralis – MIFC za nalaz jaja iz stolice, perianalni otisak,
    koprokultura, trihineloskopija. Serološka dijagnostika. Životni ciklus, epidemiologija, laboratorijska dijagnostika plosnatih crva: Taenia spp., Echinococcus granulosus, Hymenolepis nana, Fasciola hepatica, Shistosoma spp. – MIFC iz stolice, serološke metode za dijagnostiku ehinokokoze

    P4: Osnove molekularne mikrobiologije. (P)
    Sadržaj: Uvod u molekularnu mikrobiologiju. Dijagnostički principi i postupci u molekularnoj mikrobiologiji. Amplifikacija nukleinskih kiselina. Molekularna mikrobiologija u dijagnostici etioloških agenasa infektivnih bolesti: primjena u kliničkoj mikrobiološkoj dijagnostici. Tehnike molekularne mikrobiologije u dijagnostici i tipizaciji patogena: hibridizacija in situ, lančana reakcija polimeraze (PCR), RT-PCR, real time PCR, multiplex PCR, DNA microarray. Praktična primjena molekularne dijagnostike u bakteriologiji i virologiji. Detekcija antimikrobne rezistencije i molekularna epidemiologija.

    S7: Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti. (S)
    Sadržaj: Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti: uzorci, izravno otkrivanje virusa, izolacija, molekularna dijagnostika, serologija. Uzgoj virusa u staničnoj kulturi, na oplođenom kokošjem jajetu i u pokusnoj životinji. Priprema staničnih kultura – primarne i kontinuirane stanične kulture, diploidne st. kulture. Citopatični učinci virusa u staničnoj kulturi. Virusne inkluzije. Uzimanje kliničkog materijala za virološke pretrage. Brzi testovi za dokaz antigena virusa u kliničkom uzorku – latex i imunokromatogeni testovi. Virusna cjepiva – vrste, proizvodnja i primjena. Protuvirusni lijekovi: kemoprofilaksa i kemoterapija virusnih bolesti, visoko djelotvorna antiretrovirusna terapija (HAART).

    S8: Respiratorne infekcije uzrokovane virusima. Infektivna mononukleoza. TORCH. (S)
    Sadržaj:Virusne infekcija respiratornog trakta: karakteristike i podjela virusnih infekcija dišnog sustava. Epidemiologija i etiologija virusnih infekcija respiratornog trakta. Uzroci iz respiratornog trakta. Izravna i neizravna dijagnostika virusnih uzročnika infekcija respiratornog trakta. Respiratorni virusi uzročnici infekcija dišnog sustava: patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola adenovirusa, ortomiksovirusa, paramiksovirusa, koronavirusa. Virus influence – „shift" i „drift". Pandemije i epidemije gripe. Virus SARS-a. Respiratorni sincicijski virus i humani metapneumovirus. Virus ospica. Virus parotitisa. Ostali virusi uzročnici respiratornih bolesti. Patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa koji uzrokuju kongenitalne infekcije: Togaviridae(Rubivirus), Parvoviridae (parvovirus B-19), Hepresviridae, hepatitis virusi i HIV. TORCH – serološko testiranje trudnica. Patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa iz porodice Herpesviridae: virus herpes simplex (VHS), varicella zoster virus (VZV), Epstein-Barr virus (EBV), Cytomegalovirus (CMV), humani herpes virus 6,7,8 (HHV-6, HHV-7 i HHV-8). Sindrom infektivne mononukleoze – etiologija, uzorci i laboratorijska dijagnostika.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterij za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka obrada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    S7: Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti. (S)
    Sadržaj: Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti: uzorci, izravno otkrivanje virusa, izolacija, molekularna dijagnostika, serologija. Uzgoj virusa u staničnoj kulturi, na oplođenom kokošjem jajetu i u pokusnoj životinji. Priprema staničnih kultura – primarne i kontinuirane stanične kulture, diploidne st. kulture. Citopatični učinci virusa u staničnoj kulturi. Virusne inkluzije. Uzimanje kliničkog materijala za virološke pretrage. Brzi testovi za dokaz antigena virusa u kliničkom uzorku – latex i imunokromatogeni testovi. Virusna cjepiva – vrste, proizvodnja i primjena. Protuvirusni lijekovi: kemoprofilaksa i kemoterapija virusnih bolesti. visoko djelotvorna antiretrovirusna terapija (HAART).

    S8: Respiratorne infekcije uzrokovane virusima. Infektivna mononukleoza. TORCH. (S)
    Sadržaj:Virusne infekcija respiratornog trakta: karakteristike i podjela virusnih infekcija dišnog sustava. Epidemiologija i etiologija virusnih infekcija respiratornog trakta. Uzroci iz respiratornog trakta. Izravna i neizravna dijagnostika virusnih uzročnika infekcija respiratornog trakta. Respiratorni virusi uzročnici infekcija dišnog sustava: patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola adenovirusa, ortomiksovirusa, paramiksovirusa, koronavirusa. Virus influence – „shift" i „drift". Pandemije i epidemije gripe. Virus SARS-a. Respiratorni sincicijski virus i humani metapneumovirus. Virus ospica. Virus parotitisa. Ostali virusi uzročnici respiratornih bolesti. Patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa koji uzrokuju kongenitalne infekcije: Togaviridae(Rubivirus), Parvoviridae (parvovirus B-19), Hepresviridae, hepatitis virusi i HIV. TORCH – serološko testiranje trudnica. Patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa iz porodice Herpesviridae: virus herpes simplex (VHS), varicella zoster virus (VZV), Epstein-Barr virus (EBV), Cytomegalovirus (CMV), humani herpes virus 6,7,8 (HHV-6, HHV-7 i HHV-8). Sindrom infektivne mononukleoze – etiologija, uzorci i laboratorijska dijagnostika.

    P5: Dijagnostika urogenitalnih i drugih spolno prenosivih infekcija (P)
    Sadržaj: Urogenitalne infekcija. Etiologija i epidemiologija urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcija. Uzročnici spolnoprenosivih bolesti: Neisseria gonorrohoeae, Treponema pallidum, Chlamydia, Micoplasma i Ureaplasma. Virusi i paraziti uzročnici urogenitalnih infekcija. Uzorci za dijagnostiku urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcija. Dijagnostički postupci i metode za dijagnostiku infekcija urogenitalnog trakta. Mikrobiološka obrada urina – metoda, rezultati, klinička interpretacija i dijagnostički kriteriji.

    S9: Virusne infekcije SŽS. Bjesnoća. Virusi koji se prenose krvlju. (S)
    Sadržaj: Virusi uzročnici infekcija središnjeg živčanog sustava. Virusni tropizam za SŽS. Primarni i sekundarni tropizam. Kliničke karakteristike, uzorci, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija virusnih uzročnika infekcija SŽS-a: virus krpeljnog meningoencefalitisa, virus limfocitnog koriomeningitisa, hepresvirusi, paramiksovirusi, pikornavirusi, arbovirusi (alfavirusi, flavivirusi, bunyavirusi). Virus rabies i bjesnoća – epidemiologija, patogeneza,laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija. Virusi koji se prenose krvlju: virusi hepatitisa i retrovirusi (HIV, HTLV) – epidemiologija, patogeneza, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija.

    S10: Virusne infekcije probavnog sustava (S)
    Sadržaj: Virusi probavnog sustava i virusni gastroenteritisi - struktura, replikacija, patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa uzročnika gastrointestinalnih infekcija: rotavirus, adenovirusi, astrovirusi, kalicivirusi – norovirus. Virusi kojima je ulazno mjesto u organizam probavni sustav: pikornavirusi. Značaj virusnih infekcija probavnog sustava. Metode brze mikrobiološke dijagnostike virusa uzročnika gastorenteritisa. Prikaz i analiziranje kliničkog slučaja virusnog gastorenteritisa.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterij za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka orada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora , hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.

    S9: Virusne infekcije SŽS. Bjesnoća. Virusi koji se prenose krvlju. (S)
    Sadržaj: Virusi uzročnici infekcija središnjeg živčanog sustava. Virusni tropizam za SŽS. Primarni i sekundarni tropizam. Kliničke karakteristike, uzorci, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija virusnih uzročnika infekcija SŽS-a: virus krpeljnog meningoencefalitisa, virus limfocitnog koriomeningitisa, hepresvirusi, paramiksovirusi, pikornavirusi, arbovirusi (alfavirusi, flavivirusi, bunyavirusi). Virus rabies i bjesnoća – epidemiologija, patogeneza, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija. Virusi koji se prenose krvlju: virusi hepatitisa i retrovirusi (HIV, HTLV) – epidemiologija, patogeneza, laboratorijska dijagnostika, liječenje i prevencija.

    S10: Virusne infekcije probavnog sustava (S)
    Sadržaj: Virusi probavnog sustava i virusni gastroenteritisi - struktura, replikacija, patogeneza, epidemiologija, klinički sindromi, laboratorijska dijagnostika, liječenje, prevencija i kontrola virusa uzročnika gastrointestinalnih infekcija: rotavirus, adenovirusi, astrovirusi, kalicivirusi – norovirus. Virusi kojima je ulazno mjesto u organizam probavni sustav: pikornavirusi. Značaj virusnih infekcija probavnog sustava. Metode brze mikrobiološke dijagnostike virusa uzročnika gastorenteritisa. Prikaz i analiziranje kliničkog slučaja virusnog gastorenteritisa.

    V1: Uzimanje i obrada kliničkih uzoraka. (KL)
    Sadržaj: Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage. Uzorci iz: respiratornog sustava, genitalnog sustava, uzorci iz mokraćnog sustav, iz probavnog sustava, uzorci krvi za hemokulturu, uzorci cerebrospinalnog likvora, ostale tjelesne tekućine, apscesi, rane, opekline i eksudati, uzorci iz uho i oka, uzorci kosti, intravenski kateter, uzorci za serološke i virusološke pretrage. Prioritetni uzorci. Transport i označavanje uzoraka. vrijeme uzorkovanja i čuvanje uzoraka. Kriterij za odbacivanje uzoraka. Mikrobiološka orada pojedinih uzoraka u ovisnosti o mjestu uzorkovanja. Uzorci za anaerobnu obradu.
    Praktični rad: Uzorkovanje respiratornih uzoraka. Mikrobiološka obrada primarno sterilnih i prioritetnih uzoraka. Nasađivanje uzorka urina i opisivanje uzorka iz respiratornog trakta, mokraćnog sustava i interpretacija odabranih uzoraka iz rutine.

    V2: Klinička interpretacija odabranih uzoraka (likvor, hemokulture, BAL, PBS, urin, brisevi) (KL)
    Sadržaj: Uloga mikrobioloških laboratorijskih metoda u etiološkoj dijagnostici infektivnih bolesti. Značaj i interpretacija rezultata testiranja osjetljivosti na antimikrobne kemoterapeutike u ciljanoj terapiji infekcija.
    Praktični dio: Klinička interpretacija mikrobioloških nalaza i značaj rezultata mikrobioloških pretraga u liječenju infektivnih bolesti s posebnim osvrtom na prioritetne uzorke i uzroke iz sterilnih ili minimalno kontaminirane uzorke. Interpretacija najučestalijih uzoraka u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju (urin i brisevi).

    V3: Mikroskopiranje direktnih uzoraka (KL)
    Sadržaj: Mikrobiološka obrada prioritetnih uzorka: likvora, hemokultura, invazivnih uzoraka iz respiratornog trakta i biopičkih uzoraka. Bojanje, mikroskopiranje i značaj detekcije bakterija u primarno sterilnim uzorcima.
    Praktični dio: Mikroskopiranje direktnih uzoraka: uzoraka likvora, hemokultura i aspirata traheje i bronhoalveolarnih lavata bojanih po Gramu iz zbirke preparata prikupljenih iz rutini.

    V4: Rad u timu za nadzor bolničkih infekcija (KL)
    Sadržaj: Definicije, karakteristike, vrste i epidemiologija bolničkih infekcija. Značaj sprječavanja i suzbijanja infekcija udruženih sa zdravstvenom skrbi. Uloga tima za kontrolu bolničkih infekcija. Liječnik i sestra za kontrolu bolničkih infekcija. Interdisciplinarni pristup u prevenciji i nadzoru nad BI. Nadzor nad multirezistentnim patogenima. Higijena ruku. („Mojih 5 trenutaka za higijenu ruku"). Mjere sprječavanja širenja rezistentnih bakterija – mjere kontaktne izolacije.
    Praktični rad: Očitavanje antibiograma vanbolničkih i bolničkih patogena (prepoznavanje MSSA, MRSA, VRE, ESBL, multirezistentni Pseudomonas i Acinetobacter. Analiziranje bolničke epidemije. Provođenje higijene ruku prema pet indikacija u šest koraka i prikaz promotivnog filma.
  • Obavezna literatura:

    1. Anonimno. Klinička mikrobiologija i parasitologija.Zagreb:Sveučilište u Zagrebu-Medicinski fakultet, 1996-skripta
    2. S.Kalenić, E.Mlinarić-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija. Udžbenik, Merkur A.B.D., Zagreb, 2001.
    3. B. Richter: Parasitologija. Udžbenik, Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.
    4. V. Presečki i sur.: Medicinska virologija. Udžbenik, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
    Dopunska literatura:
    1. Jawetz, Melnick, & Adelberg's Medical Microbiology, 25nd edition. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, Mietzner TA editors. Lange Medical Books/McGraw-Hill: New York, Chicago, San Francisco, Lisboa, London, Madrid, Mexico City, Milan, New Delhi, San Juan, Seoul, Singapore, Sydney, Toronto, 2010.
    2. Damani N.N.: Priručnik o postupcima kontrole infekcija, prijevod 2. izdanja; Zagreb, Merkur A.B.D. 2004. – odabrana poglavlja

     

  • 06.11.2013. | 11.12.2013. | 29.01.2014. | 12.02.2014. | 26.03.2014. | 07.05.2014. | 11.06.2014. | 25.06.2014. | 03.09.2014. | 16.09.2014. |
    • dr.sc. Domagoj Drenjančević
    • dr. sc. Suzana Bukovski
    • mr. sc. Arlen Antolović-Požgain
    • Jasminka Talapko, dipl. ing.

    Vanjski suradnici:

    • mr. sc. Maja Tomić- Paradžik
    • Ivana Roksandić- Križan, dr. med
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE


     

    1.     Identificirati, nabrojati i klasificirati najčešće uzročnike infekcija te ih povezati s organskim sustavima

    2.     Opisati i definirati putove prijenosa mikroorganizama, objasniti preduvjete za nastanak zarazne bolesti te zaključiti na koji se način širenje zarazne bolesti može spriječiti

    3.     Povezati uzročnike infekcija s odgovarajućim elementima imunološkog sustava koji se aktiviraju s ciljem eliminacije istih

    4.     Odabrati odgovarajuće dijagnostičke testove za postavljanje etiološke dijagnoze infektivnih bolesti

    5.     Opisati ispravnu metodu uzorkovanja, pohrane i transporta različitih kliničkih uzoraka za mikrobiološko testiranje

    6.     Tumačiti mikrobiološke nalaze u dijagnostici infektivnih bolesti

     

     

    VJEŠTINE



    1.     Usvojiti vještine rada u okruženju kliničkog mikrobiološkog laboratorija

    2.     Uzimati različite biološke materijale, adekvatno čuvanje i transport takvih materijala

    3.     Samostalno izraditi mikroskopske preparate iz bioloških uzoraka i utvrditi prisutnost mikroorganizama

    4.     Analizirati osnovne laboratorijske nalaze najčćih infektivnih bolesti, povezati ih s anamnezom i kliničkim statusom

    5.     Koristiti testove osjetljivosti pri izboru pogodnog antimikrobnog sredstva za liječenje infektivnih bolesti

    6.     Primijeniti metode za prevenciju i kontrolu infekcija

    7.   Usvojiti vještine prevencije, prepoznavanja i nadzora osnovnih bolničkih infekcija



    • Očekivani ishod učenja je stečeno znanje i sposobnosti za postavljanje indikacije za mikrobiološku pretragu u pojedinom infekcijskom kliničkom sindromu, odlučivanje o vremenu, vrsti i načinu uzimanja bioloških uzoraka iz različitih organskih sustava bolesnika, te zahtijevati od laboratorija specifičnu mikrobiološku pretragu. Student će integrirati praktična znanja i vještine u okruženju kliničkog mikrobiološkog laboratorija, primjenjujući pri tome zanja i  metode koje se koriste u svakodnevnoj medicinsko laboratorijskoj dijagnostici i kliničkoj praksi.
    • Student će biti osposobljen za uzimanje različitih bioloških materijala, adekvatno čuvanje i transport takvih materijala. Student će moći primijeniti stečena znanja i vještine u uzorkovanju, transportu i obradi najčešćih bioloških uzoraka.
    • Na kraju nastave student će biti osposobljen samostalno izraditi mikroskopske preparate iz bioloških uzorka i utvrditi prisutnost mikroorganizama: bakterija, virusa, gljiva i parazita. Bit će upoznat s mogućnostima suvremenih, rutinskih dijagnostičkih metoda kultivacije bakterija, virusa, gljiva i parazita te sa serološkom i molekularnom dijagnostikom u bakteriologiji, virologiji, mikologiji i parazitologiji.  Studenti će biti osposobljeni teorijski i praktično za provođenje mjera sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija s obzirom na sudjelovanje ovog profila laboratorijskih djelatniku u timskom radu. Sva stečena znanje i vještine student će moći primjenjivati na analitičkoj razini sintetizirajući usvojene teorijske temeljne postavke i praktične metode i postupke.

webmail studomat  knjiznica alumni