blank

Diplomski sveučilišni studij medicinsko laboratorijska dijagnostika

Diplomski sveučilišni studij Medicinsko laboratorijske dijagnostike temeljen je na znanstvenom i stručnom osposobljavanju studenata. Svrha ovog multidisciplinarnog studija je da studenta osposobi za samostalni rad na sveučilištima i kliničkim bolnicama, zdravstvenim i znanstvenim zavodima i institutima, biotehnološkim i/ili farmaceutskim kompanijama, rukovodeće pozicije, kao i za suradnički rad u znanstvenim i kliničkim istraživanjima.
Studijski program daje osnovu za bolje razumijevanje kliničkih stanja u medicini te primjenu laboratorijske metodologije i instrumentalne tehnike, a sadrži kolegije koji se koriste metodama u imunologiji, mikrobiologiji, hematologiji, transfuziologiji, molekularnoj biologiji, citologiji, morfologiji, kliničkoj biokemiji, ali i kolegije koji su usko specijalizirani u ostalim područjima biomedicinsko laboratorijskih znanosti, a sve u svrhu prevencije, otkrivanja, liječenja i praćenja bolesti. Ovakav oblik visokog obrazovanja priprema studente za rad u međunarodnom i višekulturalnom okolišu, a sve u cilju poboljšanja ljudskog zdravlja.

Osnovna obilježja diplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika

  • usklađenost studijskog programa i predviđenog ustroja studija s odrednicama Bolonjske deklaracije, sveučilišni diplomski studij Medicinsko laboratorijska dijagnostika izvodi se u trajanju 2 godine odnosno 4 semestra. Broj bodova koje student stječe u jednoj akademskoj godini je 60 ECTS bodova. Slijedom navedenog  za završetak studija i svih propisanih obaveza preddiplomskog studija potrebno je 120 ECTS bodova.
  • cilj ovog studija je stvaranje dovoljnog broja stručnjaka koji će po završetku studija biti kompetentni za samostalno izvođenje najsloženijih dijagnostičkih postupaka, rukovođenje biomedicinskim laboratorijima, sudjelovanje u istraživačkom radu, nastavak usavršavanja prema doktorskom studiju, po uzoru na zemlje Europe i svijeta, ali i za uključivanje u nastavni proces.
  • poseban strateški cilj je omogućiti znanstveno  usavršavanje  u  medicinsko laboratorijskim znanostima, osposobiti novi nastavni kadar koji će po završetku diplomskog studija biti kompetentan za samostalno vođenje nastave iz područja laboratorijske medicine, sudjelovanje u istraživačkom radu i nastavku znanstvenog usavršavanja na poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo.
  • prema strukturi predloženog studijskog programa evidentno je da se nastava izvodi u kroz predavanja, seminare, laboratorijske i kliničke vježbe, individualni rad studenta uz sudjelovanje mentora te od drugih izvannastavnih i nastavnih aktivnosti.

Uvjeti upisa na studij

Polazeći od načela ravnopravnosti te vertikalne i horizontalne prohodnosti kroz obrazovni sustav, studijski program omogućuje nastavak obrazovanja osobama koje su:

  • završile sveučilišni preddiplomski studij medicinsko laboratorijske dijagnostike  (180 ECTS)
  • završile   stručni   studij   medicinsko   laboratorijske   dijagnostike   s   nastavnim opterećenjem od najmanje 180 ECTS uz određivanje razlikovnih ispita
  • završile slični stručni ili sveučilišni preddiplomski studij (područje laboratorijske biomedicine i zdravstva) uz određivanje razlikovnih ispita
  • imaju prosjek ocjena najmanje 3,5

Odabir kandidata će se vršiti putem  razredbenog postupka tijekom kojeg će se na transparentan način odabrati najbolji kandidati. Postupak odabira pristupnika za upis utvrđuje se na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno  ili  socijalno  podrijetlo,  imovinu,  rođenje,  društveni  položaj,  invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob.
 Trajanje studija

Predloženi studij traje četiri (4) semestra tj. dvije (2) akademske godine (120 ECTS)

Stručni naziv koji se stječe završetkom studija

MAGISTAR/MAGISTRICA MEDICINSKO LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE

Kompetencije koje student stječe završetkom predloženog studija

Po završetku studija magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. Stečene vještine tijekom studija omogućavaju brzo i lagano prilagođavanje tehnološkim promjenama i usvajanje znanja prema zahtjevima različitih laboratorija.

a) Temeljne kompetencije magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike:

  • odgovarajuće  poznavanje  interdisciplinarnog  područja  znanosti  na  kojima  se  temelji laboratorijska  biomedicina  i  dobro  razumijevanje  znanstvenih  metoda,  uključujući  i načela  bioloških  funkcija  i  ocjenjivanja  znanstveno  utvrđenih  činjenica  i  analize podataka
  • dostatno razumijevanje, te samostalnu i kritičku uporabu temeljnih prirodnih  i biomedicinskih znanja u kasnijem istraživačkom i stručnom osposobljavanju
  • odgovarajuće poznavanje socijalnih i etičkih aspekata te njihovu primjenu u stručnom i znanstveno-istraživačkom radu
  • odgovarajuće razumijevanje, uporabu i vrednovanje biomedicinskih analitičkih tehnika i metoda korisnih u cijelom području laboratorijske biomedicine.


b) Opće kompetencije magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike:

  • osposobljen  za  primjenu  i  integriranje  temeljnih, pretkliničkih, kliničkih, bihevioralnih, javno zdravstvenih i humanističkih biomedicinskih znanosti u cilju prepoznavanja, sprječavanja, liječenja i praćenja tijeka bolesti, te promocije zdravlja pojedinca, obitelji i društva u cjelini
  • osposobljen  da  na  odgovoran  i  siguran  način  upotrebljava  standardne laboratorijske vještine i praktične postupke
  • znati teorijske principe i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada u biomedicini i zdravstvu te ih znati primijeniti i integrirati u cilju razvoja vlastitih, originalnih znanstvenih zamisli i koncepata
  • biti    sposoban    rješavati    stručne    i    znanstvene    probleme    unutar    šireg, multidisciplinarnog konteksta u  području laboratorijske biomedicine i zdravstva
  • biti sposoban rješavati stručne i znanstvene probleme u novim, neočekivanim i nepoznatim okolnostima, te donositi prosudbe čak i s nepotpunim ili ograničenim informacijama
  • biti sposoban jasno i razumljivo priopćavati svoje stručne i znanstvene ideje, znanja i shvaćanja, kako stručnom tako i nestručnom auditoriju
  • biti sposoban prepoznati vlastite osobne i profesionalne granice te zatražiti pomoć kada je to neophodno
  • znati da je dužan zaštiti bolesnika od neznanja, pomanjkanja vještina, bolesti ili nedopustivog ponašanja drugog djelatnika
  • poznavati  organizacijske  i  ekonomske  aspekte  zdravstvenog  sustava  Republike Hrvatske, biti svjestan svog položaja i odgovornosti u tom sustavu, što uključuje i financijsku odgovornost
  • biti  svjestan  šireg  društvenog  okruženja  u  kojem  primjenjuje  biomedicinske laboratorijske tehnologije, što uključuje i poznavanje odgovarajućih zakona i propisa Republike Hrvatske
  • imati izgrađen stav o potrebi za vlastitom izobrazbom te vještinu samostalnog učenja kako bi mogao kontinuirano i uspješno slijediti česte promjene u području laboratorijske biomedicine i pripadajućih tehnologija
  • svjestan svojih dužnosti i odgovornosti, mora znati, razumjeti i poštovati prava bolesnika, uključujući  i  pravo  da  bolesnik  sam  donosi  odluke  koje  se  tiču  njegovog  vlastitog zdravlja, medicinske i zdravstvene skrbi
  • znati komunicirati sa srodnicima, zakonskim zastupnikom ili skrbnicima bolesnika
  • poštovati svakog bolesnika, bez obzira na njegov životni stil, kulturu, porijeklo, uvjerenja, rasu, spol, dob, socijalni i ekonomski status, seksualnu orijentaciju, tjelesnu i duševnu onesposobljenost ili oštećenje
  • mora  znati  uspješno  surađivati  sa  svim  suradnicima  u  timskom  radu,  što  uključuje poštovanje uloge i iskustva, svih zdravstvenih i nezdravstvenih članova tima
  • svjestan  svojih  stručnih  kompetencija,  mora  biti  spreman  preuzeti  vodeću  ulogu  i odgovornost u biomedicinskom laboratoriju
  • mora razvijati znanje, vještine, ponašanje i stavove kompetentnog edukatora.


c) Specifične kompetencije magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike:

  • analizirati,  kritički  procjenjivati,  pronalaziti  rješenja  i  rješavati  konkretne  stručne laboratorijske probleme koji se javljaju u različitim radnim okruženjima
  • samostalno planirati i izvoditi zahtjevne analize bioloških uzoraka (organskih tekućina i tkiva), stručne i znanstveno-istraživačke radove te objavljivati rezultate
  • biti  osposobljeni  za  vrednovanje  uporabljivosti  metoda  i  kontrolu  izdanih  rezultata laboratorijskih analiza u svrhu ocjene zdravstvenog stanja ispitanika
  • provoditi i osiguravati kontrolu kvalitete
  • primjenjivati  relevantno  znanje  i  vještine  za  uvođenje,  razumijevanje  i  vrednovanje naprednih tehnika i metoda primjenjivih na stručnom i znanstvenom području laboratorijske biomedicine
  • biti osposobljeni za poboljšavanje i racionalizaciju laboratorijskih metoda
  • koristiti  odgovarajuće  etičke  i  profesionalne  kompetencije  za  rad  sa  pacijentima  i humanim biološkim materijalom te za rad u biomedicinskim istraživanjima
  • biti  odgovorni  za organizaciju  i uzimanje (uzorkovanje) humanog materijala,  njegov transport i obradu, te pohranjivanje
  • primjenjivati  odgovarajuće  laboratorijske  tehnologije  i  metode  za  obradu  i  analizu materijala, kao i za rad na složenim automatskim analizatorima u općim i specijaliziranim biomedicinskim laboratorijima,
  • primijeniti i izvoditi odgovarajuće metode za uzgoj kulture stanica, tkiva i organa, kao i ostalih pokusnih modela za istraživanja
  • biti osposobljeni za istraživanje, unapređivanje i razvijanje pojmova, teorija i metoda u pojedinim područjima biomedicinske djelatnosti
  • biti  osposobljeni  za  proučavanje  i  izvođenje  analiza  i  pokusa  u  cilju  prevencije, otkrivanja, dijagnostike i praćenja bolesti
  • biti osposobljeni za unapređivanje industrijske, medicinske i ostale primjene znanja u pojedinim laboratorijskim djelatnostima
  • biti osposobljeni za uporabu znanja iz područja upravljanja, zakonodavstva, regulative i etike u   području laboratorijske biomedicine
  • organizirati poslove iz djelokruga svakodnevnog radnog programa tehničara, inženjera i ostalih članova tima koji su uključeni u radni proces
  • biti osposobljeni za vođenje administrativnih poslova koji se odnose na svakodnevni rad i izradu planova vezano uz proces rada u biomedicinskom laboratoriju
  • biti osposobljeni primijeniti odgovarajuće biostatističke metode i koristiti informacijske tehnologije (baze podataka iz područja genomike, proteomike, i sl.) u biomedicinsko laboratorijskom radu
  • biti osposobljeni koristiti i analizirati stručnu i znanstvenu literaturu
  • biti osposobljeni za rad u timovima
  • biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima
  • biti osposobljeni za kvalitetnu edukaciju novih kadrova
  • imati izgrađen stav o potrebi za daljnjim cjeloživotnim obrazovanjem i usavršavanjem

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na sveučilišnoj obrazovnoj vertikali u području biomedicine i zdravstva (dijagram prohodnosti studenata MEFOS-a).

 studijski-programi

 

 

Popis obveznih i izbornih kolegija koji se izvode u okviru studijskog programa

Kolegij

P

S

V

Ukupno

ECTS

Toksikološka kemija

30

15

15

60

5

Osnove farmakologije

30

30

0

60

5

Klinička epidemiologija

30

30

0

60

5

Klinička hematologija

30

30

0

60

5

Citodijagnostika

30

30

0

60

5

Molekularna genetika i molekularni mehanizmi

30

30

0

60

5

Primjena kulture stanica u biomedicinskim istraživanjima

30

15

15

60

5

Klinička imunologija i imunogenetika

30

30

0

60

5

Urgentna medicina i hitna stanja u laboratorijskoj medicini

30

10

20

60

5

Izborni predmet I/1

35

20

15

70

5

Izborni predmet I/2

35

20

15

70

5

Izborni predmet I/3

35

20

15

70

5

Kontrola i osiguranje kvalitete u biomedicinskom laboratoriju

25

20

0

45

4

Medicinska psihologija

25

15

0

45

4

Menadžment i ekonomika u zdravstvu

25

20

0

45

4

Preventivna medicina

25

15

0

45

4

Klinička medicina i laboratorijska dijagnostika

30

30

0

60

5

Metodologija izrade znanstvenog rada

25

20

0

45

4

Izborni predmet II/1

 

 

 

 

3

Izborni predmet II/2

 

 

 

 

3

Izborni predmet II/3

 

 

 

 

3

Individualno istraživanje i izrada teze u okviru projekta za izradu diplomskog rada*

 

 

 

 

20

Diplomski rad

 

 

 

 

6

UKUPNO

605

525

320

1450

120

*Tjelesna i zdravstvena kultura nije sastavni dio nastavnog opterećenja.

Izborni kolegiji – 1. godina

Kolegij

P

S

V

Ukupno

ECTS

Laboratorijske tehnologije u kliničkoj biokemiji

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u molekularnoj genetici i biologiji

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u transfuzijskog medicini i transplantaciji

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u citodijagnostici

35

20

15

70

5

Metode nuklearne medicine i slikovne tehnike u biomedicini

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u hematologiji

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u imunologiji

35

20

15

70

5

Laboratorijske tehnologije u mikrobiologiji

35

20

15

70

5

Napomena: Od ponuđenih izbornih predmeta student na 1. godini studija obvezno bira minimalno tri predmeta (I/1; I/2; I/3)

Izborni kolegiji – 2. godina

Kolegij

P

S

V

Ukupno

ECTS

Laboratorijska dijagnostika poremećaja hemostaze

25

15

5

45

3

Laboratorijska   dijagnostika uz bolesnika

25

15

5

45

3

Laboratorijska   dijagnostika bolesti središnjeg živčanog sustava

25

15

5

45

3

Laboratorijska   dijagnostika infektivnih bolesti

25

15

5

45

3

Laboratorijska dijagnostika novotvorina

25

15

5

45

3

Laboratorijski menadžment

25

15

5

45

3

Laboratorijska dijagnostika u forenzičkoj medicini

25

15

5

45

3

Automatizacija u laboratorijskoj biomedicini

25

15

5

45

3

Osnove kliničke farmakokinetike

25

15

5

45

3

Kliničko-toksikološke analize

25

15

5

45

3

Oksidacijski stres i slobodni radikali – mehanizmi djelovanja

25

15

5

45

3

Medicina utemeljena na dokazima

25

15

5

45

3

Etika i zakonodavstvo u biomedicini

25

15

5

45

3

Izabrana područja biofizike

25

15

5

45

3

Engleski jezik u akademskoj i profesionalnoj komunikaciji

25

15

5

45

3

Molekularna enzimologija

25

15

5

45

3

Napomena: Od ponuđenih izbornih predmeta student na 2. godini studija obvezno bira minimalno tri predmeta (II/1; II/2; II/3)

Pregled satnice i ECTS bodova:

 

 

 

 

 

P

 

 

 

 

S,SV

 

 

 

  

       V

Ukupno sati kontaktne nastave

 

Individualni rad

Ukupno opterećenje studenta

 

 

 

 

ECTS

Ukupno obveznih kolegija

425

440

260

1105

1295

2400

96

Obvezno izbornih kolegija

180

105

60

345

255

   600

24

UKUPNO

605

525

320

1450

1650

3000

120

 

 

webmail studomat  knjiznica alumni