• Studijski programi
  • Poslijediplomski specijalistički studiji

  Poslijediplomski specijalistički studij  

Vrsta studija

 

Poslijediplomski specijalistički studij

 

 
Znanstveno područje

 

Biomedicina i zdravstvo

 

 
Znanstveno polje

 

Kliničke medicinske znanosti

 

 
Trajanje studija

 

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 

 
Uvjeti upisa na studij

 

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija studij Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija studij Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, Statutom Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
 

Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij. Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.


U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti studij Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.


Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.



Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina

 

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
 

Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u iznosu od ukupno 40,0 ECTS bodova,
  • obavezne zajedničke predmete specijalističkih studija u iznosu od ukupno 11,5 ECTS bodova
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u iznosu od ukupno 8,5 ECTS bodova.

Poslijediplomski specijalistički studij studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

 

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

 

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravilima za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Anesteziologije, reanimatologija i intenzivna medicina.

 

 
Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

 

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.

 

 

Kompetencije koje student stječe završetkom studija:

 

Završetkom studija student stječe znanja, vještine i razumijevanje metodologije i primjene Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine u području opće anestezije, regionalne anestezije, neposrednog perioperacijskog liječenja, specijalne anestezije i intenzivnog liječenja u neurokirurgiji i neurotraumatologiji, torakalnoj, kardiovaskularnoj, abdominalnoj kirurgiji, urologiji, ginekologiji i opstetriciji, dječjoj kirurgiji, ortopediji i traumatologiji, oftalmologiji, maksilofacijalnoj kirurgiji, kirurgiji, otorinolaringologiji, radiologiji, plastičnoj rekonstrukcijskoj i estetskoj kirurgiji, dnevnoj i ambulantnoj kirurgiji, anesteziji za endoskopske procedure, liječenju boli (akutne i kronične), reanimaciji u hitnoj medicini u bolničkim i vanbolničkim uvjetima, nadzoru i intenzivnom liječenju respiracijske i kardijalne insuficijencije, akutne renalne insuficijencije, abdominalnih problema, akutnog zatajenja jetre, panreatitisa, traumatske ozljede mozga, akutne ishemije mozga i postupanja kod neuromuskularnih bolesti. 

 

Student stječe razumijevanje metodologije rješavanja kliničkih problema: poremećaji svijesti , hipotenzija, zatajenje disanja, oligurija, pireksija, aritmija, štetni utjecaji okoliša, teška infekcija, sindrom multiplog zatajenja organa, imunokompromitirani pacijent, krvarenja/tromboza, politraumna, kirurških bolesnika visokog rizika, hipertenzija, trovanja.

 

Student stječe kompetencije u izvođenju sljedećih vještina i tehnika: osnovni klinički pregled, postizanje/održavanje homeostaze, uspostavljanje zračnog puta, indiciranje mehaničke ventilacije, parenteralne i enteralne prehrane, sedacije, praćenje hemodinamike, praćenje respiracije, praćenje funkcije organa, čitanje kliničkih slikovnih prikaza, organiziranja i usmjeravanja transporta kritičnih bolesnika, doniranje organa i transplantacija, provođenje strategija kontrole infekcija. 

 

Student stječe komunikacijske vještine, vještine donošenja etičkih odluka o kraju života i palijativnoj skrbi, utječe na organizaciju i upravljanje, skrbi za osiguranje kvalitete i isplativnost, prati i poboljšava klinički ishod, provodi trajno podučavanje i istraživanje.  

 

Navedenim kompetencijama studenti ostvaruju mogućnost zapošljavanja u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru (anesteziologija, reanimatologija, intenzivna medicina, hitna medicina, klinikama za liječenje akutne i kronične boli te palijativnoj medicini).

 

 
Mogućnost nastavka obrazovanja

 

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija


Poslijediplomski specijalistički studij

 

Znanstveno područje

 

Biomedicina i zdravstvo

 

Znanstveno polje

 

Kliničke medicinske znanosti

 

Trajanje studija

 

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 

 

Uvjeti upisa na studij

 

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Klinička epidemiologija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Klinička epidemiologija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Klinička epidemiologija, Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
 

Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije. 

 

U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Klinička epidemiologija, specijalistički studij mogu upisati:

 

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine. Na specijalistički studij mogu se upisati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz srodnih područja, ukoliko su nakon završenog prethodno navedenog studija zaposlene u području biomedicine i zdravstva.


Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

 

 

Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Klinička epidemiologija: 

 

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Klinička epidemiologija sastoji se od organizirane nastave i obaveznih i izbornih aktivnosti i završnog rada. 

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60,0 ECTS bodova. Ukupnih 60,0 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • Organizirana nastava (obavezna 20,0 ECTS bodova i izborni modul 15,0 ECTS bodova) u iznosu od ukupno 35,0 ECTS bodova,
  • Obvezne i izborne aktivnosti u iznosu od ukupno 20,0 ECTS bodova,
  • završni rad u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova

Poslijediplomski specijalistički studij Klinička epidemiologija završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

 

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova, a čijom obranom stječe 5,0 ECTS bodova.

 

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Klinička epidemiologija
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Klinička epidemiologija.

 

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

 

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Kliničke epidemiologije.

 

 

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

 

Završetkom studija student stječe opće kompetencije: razumijevanje metodologije kliničke epidemiologije uključujući medicinu utemeljenu na dokazima, sposobnost osmišljavanja, implementiranja i analize istraživačkog projekta, znanja o konceptima zdravstvenih mjerenja i njihovu primjenu u istraživanjima i u donošenju kliničkih odluka, sposobnost samostalnog kritičkog čitanja i prosudbe medicinske literature, samostalno provođenje postupka medicine utemeljene na dokazima, sudjelovanje u kliničkim pokusima, sudjelovanje u prosudbi i unaprjeđenju vrsnoće medicinske skrbi, sudjelovanje u planiranju razvoja kliničkog rada, sudjelovanje u obrazovanju stručnjaka iz kliničke epidemiologije i u osnivanju centara za kliničku epidemiologiju.  

Završetkom studija studenti ostvaruju mogućnost zapošljavanja u javnom zdravstvenom sektoru i privatnom sektoru-tvrtkama; tvrtkama koje razvijaju biotehnologiju i druge tehnologije primjenjive na područje biomedicine i zdravstva te tvrtkama koje trguju tehnologijama i aparaturom primjenjivoj u medicini i biomedicinskim znanostima.

 

 

Mogućnost nastavka obrazovanja

 

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija


Poslijediplomski specijalistički studij


Znanstveno područje


Biomedicina i zdravstvo


Znanstveno polje


Kliničke medicinske znanosti


Trajanje studija


1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)



Uvjeti upisa na studij


Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.


Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.


U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Neurologija, specijalistički studij mogu upisati:

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to specijalizanti Neurologije iz Republike Hrvatske koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja ili zainteresirani specijalisti Neurologije ili specijalizanti Neurologije iz inozemstva. Studij je otvoren i za druge doktore medicine s motivacijom i željom da završe Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija.

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

 

 

Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija


Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.


Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 52,0 ECTS bodova,
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova,
  • završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 3,0 ECTS bodova.
  • Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.


Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.


Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija.


Akademski naziv koji se stječe završetkom studija


Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Neurologija.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija


Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.


Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste neurologije odnosno znanja:

  • o građi i funkciji pojedinih elemenata središnjeg živčanog sustava, organizaciju neurotransmitorskih sustava i neurobiologiji učenja i pamćenja
  • o suvremenom pristupu neurološkom bolesniku, specifičnostima uzimanja neurološke anamneze i heteroanamneze te neurološkog statusa
  • o suvremenom pristupu dijagnostici neuroloških poremećaja i bolesti te zbrinjavanju neuroloških bolesnika
  • o izvođenju, kritičkom rasuđivanju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka u hitnim neurološkim stanjima (neurološki status, laboratorijske pretrage, lumbalna punkcija, neuroslikovne metode) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
  • o liječenju hitnih stanja u neurologiji.
  • o najčešćim neurološkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
  • osnovne algoritme dijagnostičkih i terapijskih intervencija u neurologiji
  • o važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabira adekvatne terapije tijekom trudnoće
  • kompetencije da na temelju anamneze i uzetog neurološkog statusa procjeni vrstu i težinu neurološkog poremećaja, rasudi o stupnju hitnosti daljnje obrade i terapije te izabere adekvatnu individualiziranu farmakoterapiju i algoritam obrade
  • o epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih neuroloških poremećaja i bolesti
  • o dijagnostičkim mogućnostima, ograničenjima i indikacijama neurofizioloških tehnika (evocirani potencijali, EEG, EMNG, TCD i CDFI karotida) te interpretaciji nalaza
  • o slikovnim neuroradiološkim dijagnostičkim tehnikama u neurologiji i kritičnom tumačenju nalaze
  • o spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u neurologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
  • o terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
  • o zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila
  • o procjeni i ranom prepoznavanju potencijalnih kandidata za neurokirurško liječenje te mogućnostima preoperativne obrade
  • o vrstama, mogućnostima i predvidivim ishodima neurorehabilitacije.

 


Mogućnost nastavka obrazovanja


Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Program specijalizacije iz oftalmologije i optometrije propisan je Pravilnikom Ministarstva zdravstva i u sebi sadrži obvezu provođenja poslijediplomskog specijalističkog studija iz navedenog područja (NN 100/11). Svrha Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija je kroz teorijsku i praktičnu nastavu, koja obuhvaća temeljna, produbljena i specijalna znanja integralne specijalizacije iz oftalmologije i optometrije, upoznati pristupnike sa suvremenom doktrinom kliničke specijalizacije. Pristupnicima će biti iznesen i kritički osvrt iskusnih kliničara na aktualne teme, s namjerom poticanja kandidata na klinička istraživanja i oblikovanje vlastitih kliničkih prosudbi.

 


Znanstveno područje


Biomedicina i zdravstvo

 

Znanstveno polje


Kliničke medicinske znanosti

 


Uvjeti upisa 


Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija regulirani su studijskim programom i Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija. 


Raspisivanje natječaja za upis u studij i upis studenata u studij provodi se sukladno Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Medicinskog fakulteta u Osijeku, Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te Pravilima za izvedbu Poslijediplomskog specijalisitičkog studija Oftalmologija i optometrija. 


Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.


U skladu sa studijskim programom Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija, specijalistički studij mogu upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to:

  • specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz Republike Hrvatske, najmanje na drugoj godini specijalizacije, koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja
  • zainteresirani specijalisti Oftalmologije i optometrije 
  • specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz inozemstva.

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

 


Trajanje studija


Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija traje 1 godinu, odnosno 2 semestra.



Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija


Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija, koji se sastoji od organizirane nastave i završnog rada.


Iz organizirane nastave svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova za dovršenje studija. Studenti tijekom studija moraju odslušati i položiti:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija u iznosu od ukupno 46,0 ECTS bodova
  • izborne predmete specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija od ukupno 9,0 ECTS bodova (odnosno 14,0 za završetak studija u okviru specijalizacije)
  • napraviti završni specijalistički rad koji se vrednuje s 5,0 ECTS bodova – za studente koji žele steći akademski naziv sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog ispita u skladu s programom studija za studente koji studij pohađaju u okviru specijalizacije iz Oftalmologije i optometrije ili pak polaganjem svih ispita te izradom završnog specijalističkog rada za studente koji studij pohađaju izvan navedene specijalizacije.

 


Akademski naziv koji se stječe završetkom studija


Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Oftalmologije i optometrije.

 


Kompetencije koje student stječe završetkom studija


Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Specifične kompetencije odnose se na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste oftalmologije i optometrije.

U smislu specifičnih kompetencija studenti će usvojiti suvremena znanja:

  • suvremenom pristupu dijagnostici i liječenju oftalmoloških bolesti i zbrinjavanju bolesnika s bolestima prednjeg segmenta oka
  • izvođenju i interpretaciji oftalmoloških dijagnostičkih testova važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
  • najvažnijim upalnim i tumorskim procesima oka i orbite, kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
  • osnovne principe kirurške tehnike u oftalmologiji
  • važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti prenatalne dijagnostike radi planiranja obitelji i prevencije nekih genetskih oftalmoloških bolesti
  • kompetencije da na temelju anamneze i kliničkog pregleda procjeni vrstu i težinu ozljede oka te odabere pravilan način za zbrinjavanje ozljeda oka i njihovu prevenciju
  • znati inicirati i odrediti adekvatne modalitete liječenja poremećaja pokretljivosti oka i binokularnog vida
  • epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih patoloških stanja stražnjeg segmenta oka i neurooftalmologije
  • svim aspektima suvremenih tehnika operacije katarakte i refraktivne kirurgije te vrstama intraokularnih leća
  • indikacijama izvođenja ultrazvučne pretrage očne jabučice, orbite i biometrije oka te o interpretaciji nalaza
  • specifičnostima intravitrealne primjene oftalmoloških lijekova
  • slikovnim dijagnostičkim tehnikama u oftalmologiji i optometriji
  • spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u oftalmologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
  • načinu rada suvremene očne banke, vrstama očnih tkivnih presadaka, selekciji donora, uzimanju, procjeni kvalitete, obradi, pohrani, distribuciji i transplantaciji očnih tkivnih presadaka, s posebnim osvrtom na rožnicu
  • terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene oftalmoloških lijekova, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
  • zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila, te će znati odrediti stupanj oštećenja vidne funkcije i ordinirati potrebna pomagala
  • liječenju hitnih stanja u oftalmologiji.
Vrsta studija


Poslijediplomski specijalistički studij


Znanstveno područje


Biomedicina i zdravstvo


Znanstveno polje


Kliničke medicinske znanosti


Trajanje studija


1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)



Uvjeti upisa na studij


Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Opća interna medicina regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Opća interna medicina, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Opća interna medicina, Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije. 


U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Opća interna medicina, specijalistički studij mogu upisati:


Specijalizanti Opće interne medicine koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.



Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Opća interna medicina:


Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Opća interna medicina sastoji se od organizirane nastave. 

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Opća interna medicina u iznosu od ukupno 52,5 ECTS bodova,
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Opća interna medicina u iznosu od ukupno 3,0 ECTS bodova,
  • završni specijalistički ispit u iznosu od ukupno 4,5 ECTS bodova


Poslijediplomski specijalistički studij Opća interna medicina završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog ispita u skladu s programom studija.

Student polaže (završni) specijalistički ispit nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.


Jednakovrijedni nastavni sadržaji odnosno predmeti s odgovarajućom provjerom znanja izabrani na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj bodovno se vrednuju jednako kao i nastavni sadržaji na Medicinskom fakultetu u Osijeku.


Uvjet za prijenos ECTS bodova su uredno izvršene nastavne obveze, položeni ispiti iz predmeta i praktikuma s drugih poslijediplomskih doktorskih studija te priložena dokumentacija, slična Dodatku diplomi u europskoj obrazovnoj terminologiji (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit, način polaganja ispita, način vrednovanja/ocjene provjerenog znanja, životopis voditelj).



Akademski naziv koji se stječe završetkom studija


Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Opće interne medicine.



Kompetencije koje student stječe završetkom studija


Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.


Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste opće interne medicine. To znači ovladati propisanim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te metodama prevencije i rehabilitacije bolesti unutarnjih organa.  



Mogućnost nastavka obrazovanja


Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

 

Poslijediplomski specijalistički studij

 
Znanstveno područje

 

Biomedicina i zdravstvo

 
Znanstveno polje

 

Kliničke medicinske znanosti

 
Trajanje studija

 

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 
 
Uvjeti upisa na studij

 

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
 

Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.
 

U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Psihijatrija, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti Psihijatrije koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.
 

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.
 


Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija

 

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 45,0 ECTS bodova,
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 10,0 ECTS bodova,
  • završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova.

 

Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

 

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

 

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija.
 
 
Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

 

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Psihijatrije.

 


Kompetencije koje student stječe završetkom studija


Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

 

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste psihijatra odnosno znanja:

  • suvremenom pristupu dijagnostici psihičkih poremećaja i duševnih bolesti i zbrinjavanju psihijatrijskih bolesnika;
  • izvođenju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka (psihijatrijski intervju, ocjenske ljestvice, laboratorijske pretrage) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije;
  • najčešćim psihičkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja;
  • osnovne algoritme terapijskih intervencija u psihijatriji;
  • važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabir adekvatne terapije tijekom trudnoće;
  • kompetencije da na temelju anamneze i procjene psihičkog statusa procjeni vrstu i težinu psihijatrijskog poremećaja te izabere adekvatnu individualiziranu psihofarmakoterapiju;
  • epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih psihičkih poremećaja i duševnih bolesti;
  • indikacijama izvođenja TMS-a (transmagnetske stimulacije) i drugih tehnika;
  • slikovnim dijagnostičkim tehnikama u psihijatriji;
  • spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u psihijatriji kao i o etičkim načelima istraživanja;
  • terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama;
  • zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila;
  • liječenju hitnih stanja u psihijatriji.
 
 
Mogućnost nastavka obrazovanja

 

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija


Poslijediplomski specijalistički studij


Znanstveno područje


Biomedicina i zdravstvo


Znanstveno polje


Kliničke medicinske znanosti


Trajanje studija


1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)



Uvjeti upisa na studij


Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.


Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij. Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije. 



U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, specijalistički studij mogu upisati:


Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, imaju specijalizaciju iz interne medicine i/ili kardiologije ili je ista u tijeku. Uz to, studij mogu upisati i specijalizanti/specijalisti drugih specijalnosti (pedijatri, anesteziolozi)

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje, odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

 


Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija:


Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija sastoji se od organizirane nastave, praktične nastave i završnog rada. 


Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • Organizirana nastava (obavezna i izborna) u iznosu od ukupno 30,0 ECTS bodova (od toga 25,0 ECTS bodova iz obveznih predmeta i 5,0 ECTS bodova iz izbornog modula)
  • Praktičnu nastavu u iznosu od ukupno 24,0 ECTS bodova,
  • Završni rad u iznosu od ukupno 6,0 ECTS bodova


Poslijediplomski specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija. Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija. 


Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.



Akademski naziv koji se stječe završetkom studija


Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra ehokardiografije.



Kompetencije koje student stječe završetkom studija


Završetkom studija studenti će biti osposobljeni za visokostručno obavljanje poslova iz područja ehokardiografije, što uključuje veliki broj područja i aktivnosti. Pristupniku se usmjeravanje na uže područje ehokardiografije omogućava ponudom kolegija iz transezofagusne ehokardiografije, stresne ehokardiografije i tkivnog doplera. 


Navedenim kompetencijama studenti ostvaruju mogućnost zapošljavanja u privatnom i javnom zdravstvenom sektoru na različitim radnim mjestima koja uključuju visokostručno obavljanje poslova iz područja ehokardiografije.  



Mogućnost nastavka obrazovanja


Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.