blank

Epidemiologija

  • Upoznavanje studenata s definicijom i glavnim zadatcima epidemiologije te njezinim povijesnim razvojem. Stjecanje znanja o najznačajnijim granama epidemiologije (genetička epidemiologija, molekularna epidemiologija, farmakoepidemiologija, klinička epidemiologija te interventna epidemiologija). Stjecanje znanja o sastavnicama epidemiološkog istraživanja te osnovnim postavkama opažajne, eksperimentalne, deskriptivne i analitičke epidemiologije. Stjecanja znanja o uzročnoj povezanosti, vrstama uzoraka te uzorkovanju. Stjecanje znanja o upitnicima kao instrumentima za prikupljanje podataka. Stjecanje znanja o apsolutnim i relativnim brojevima (proporcija, omjer stopa) koji se koriste u epidemiologiji. Stjecanje znanja o epidemiološkim mjerama (mjere učestalosti, mjere povezanosti, mjere mogućeg učinka). Stjecanje znanja o prevenciji bolesti (primarna, sekundarna i tercijarna). Upoznavanje s epidemiologijom bolesti koje se prenose putem dišnog sustava. Stjecanje znanja o osnovnim postavkama te osobitostima kohortnog istraživanja. Upoznavanje s epidemiologijom bolesti koje se prenose putem probavnog sustava. Upoznavanje s epidemiologijom bolesti koje se prenose kontaktom. Stjecanje znanja o sustavnom epidemiološkom praćenju zdravstvenog stanja populacije (epidemiološkim registrima te anketnom pregledu zdravstvenog stanja populacije). Stjecanje znanja o osnovnima postavkama te osobitostima istraživanja slučajeva i kontrola. Upoznavanje s epidemiologijom zoonoza. Upoznavanje s epidemiologijom prirodnožarišnih infekcija. Upoznavanje s epidemiološkim značajkama AIDS-a. Stjecanje znanja o različitim oblicima eksperimentalnih istraživanja (randomizirani kontrolirani klinički pokus, kontrolirani terenski pokus, pokus u zajednici). Upoznavanje s epidemiologijom kardiovaskularnih bolesti. Upoznavanje s epidemiologijom zloćudnih novotvorina. Stjecanje znanja o osnovnim postavkama te osobitostima presječnog istraživanja.   Stjecanje znanja o dijagnostičkim testovima i testovima probira. Stjecanje znanja o osnovnim značajkama bioterorizma. Stjecanje znanja o međunarodnom zdravlju te etičkim principima u epidemiološkim istraživanjima. Upoznavanje s epidemiološkim značajkama tuberkuloze. Stjecanje znanja o epidemiološkim  pokazateljima zdravstvenog stanja iz statističkih podataka. Upoznavanje s epidemiologijom nesreća. Stjecanje znanja o populacijskim usporedbama odnosno dobnoj standardizaciji. Upoznavanje s epidemiološkim značajkama pušenja. Stjecanje znanja o epidemiološkom pristupu kod otrovanja hranom. Izračunavanje te interpretacija vrijednosti apsolutnog, relativnog, pripisivog rizika te rizika od ukriženog umnoška tj. omjera izgleda.
  • Povijesni razvoj epidemiologije. Definicija i zadatci epidemiologije. Povijesna razdoblja razvoja epidemiologije u svijetu. Razvoj epidemiologije u Hrvatskoj. Pojmovno određenje epidemiologije, epidemije, endemije, pandemije. Najvažniji zadatci epidemiologije.
    Najznačajnije grane epidemiologije. Genetička epidemiologija. Molekularna epidemiologija. Farmakoepidemiologija. Klinička epidemiologija. Interventna epidemiologija.
    Osnove istraživanja i primjene epidemioloških metoda. Sastavnice epidemiološkog istraživanja. Opažajna epidemiologija. Eksperimentalna epidemiologija. Deskriptivna epidemiologija. Analitička epidemiologija.
    Uzročna povezanost. Rizični čimbenik. Uzrok. Kriteriji uzročne povezanosti.
    Vrste uzoraka i uzorkovanje. Ukupna populacija. Ciljna populacija. Reprezentativnost. Uzorkovanje na temelju vjerojatnosti. Prigodno uzorkovanje. Jednostavni slučajni uzorak. Stratificirani slučajni uzorak. Uzorak podskupina ili grozdasti uzorak. Sustavni uzorak.
    Upitnik – instrument za prikupljanje podataka. Standardni upitnik. Koraci u razvoju novog upitnika. Upitnik kojeg ispitanici sami ispunjavaju. Upitnik kod kojeg ispitanici odgovaraju na pitanja koja postavljaju istraživači. Značajke dobrog upitnika.
    Epidemiološke mjere i mjerenje pojava u populaciji. Apsolutni brojevi. Relativni brojevi – proporcija, omjer, stopa. Mjere učestalosti – mjere morbiditeta, mjere mortaliteta. Mjere povezanosti – relativni rizik, pripisivi rizik, omjer izgleda, omjer prevalencija. Mjere mogućeg učinka – populacijski pripisivi udio, sprječivi udio u populaciji.
    Deskriptivna epidemiologija. Definicija i zadatci deskriptivne epidemiologije. Osoba. Mjesto. Vrijeme.
    Prevencija bolesti. Primarna prevencija. Sekundarna prevencija. Tercijarna prevencija. Vogralikov lanac. Primarna prevencija zaraznih bolesti. Sekundarna prevencija zaraznih bolesti. Prevencija nezaraznih bolesti.
    Epidemiologija bolesti koje se prenose putem dišnog sustava. Epidemiologija odabranih bakterijskih bolesti. Epidemiologija odabranih virusnih bolesti.
    Kohortno istraživanje. Kohorta u epidemiologiji. Tijek kohortnog istraživanja. Zatvorena kohorta. Otvorena kohorta. Retrospektivno kohortno istraživanje. Prospektivno kohortno istraživanje. Tijek prospektivnog odnosno retrospektivnog kohortnog istraživanja. Mjere učestalosti bolesti (kumulativna incidencija, stopa incidencije) te mjere povezanosti (relativni rizik, pripisivi rizik) u kohortnom istraživanju. Vremenska određenost kohortnog istraživanja. Područje primjene kohortnog istraživanja. Prednosti i nedostaci kohortnog istraživanja. Longitudinalna istraživanja. Ugniježđeno istraživanje slučajeva i kontrola.
    Epidemiološki  pokazatelji zdravstvenog stanja. Dobna raspodjela pučanstva. Stope nataliteta, mortaliteta i prirodnoga prirasta. Mortalitet dojenčadi i perinatalna smrtnost. Proporcionalni mortalitet, specifični mortalitet prema uzroku smrti i rangovi umrlih prema skupinama bolesti. Zarazne bolesti: prijavljivanje i cijepljenje.
    Sustavno epidemiološko praćenje zdravstvenog stanja populacije. Prikupljanje podataka. Sustavno praćenje zdravstvenog stanja populacije. Epidemiološki registri. Anketni pregled zdravstvenog stanja populacije.
    AIDS, tuberkuloza, pušenje. Epidemiološke značajke i osobitosti.
    Eksperimentalna epidemiologija. Randomizirani kontrolirani klinički pokus. Kontrolirani terenski pokus. Pokus u zajednici.
    Epidemiologija bolesti koje se prenose putem probavnog sustava. Salmoneloze. Kampilobakterioza. Trbušni tifus. Paratifus. Toxiinfectio alimentaris. Enteroviroze. Virusni hepatitis A. Virusni hepatitis E. Tenijaza. Ehinokokoza. Trihuroza. Enterobioza. Askaridoza.
    Epidemiologija bolesti koje se prenose kontaktom. Gonoreja. Sifilis. Infekcije genitalnog sustava humanim papiloma virusom. Genitalni herpes. Infekcije genitourinarnog sustava uzrokovane klamidijama. Trihomonijaza. AIDS te infekcija HIV-om. Virusni hepatitis B. Virusni hepatitis C.
    Istraživanje slučajeva i kontrola. Tijek istraživanja slučajeva i kontrola. Odabir ispitanika u skupinu slučajeva. Odabir ispitanika u skupinu kontrola. Načini umanjivanja utjecaja čimbenika zabune – usklađivanje i ograničavanje. Izvori podataka o izloženosti. Mjere povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola – omjer izgleda – definicija i tumačenje. Vremenska određenost istraživanja slučajeva i kontrola. Prednosti i nedostaci istraživanja slučajeva i kontrola.
    Epidemiologija zoonoza. Q-groznica. Trihineloza. Tetanus. Psitakoza-ornitoza. Bjesnoća. Leptospiroze. Toksoplazmoza.
    Epidemiologija prirodnožarišnih infekcija. Osnovni elementi prirodnog žarišta. Podjela prirodnih žarišta. Epidemiološke značajke prirodnožarišnih infekcija. Lajmska bolest. Krpeljni meningoencefalitis. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom.
    Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti. Definicija i podjela kardiovaskularnih bolesti. Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija kardiovaskularnih bolesti.
    Epidemiologija zloćudnih novotvorina. Javnozdravstveno značenje zloćudnih novotvorina. Epidemiologija zloćudnih novotvorina u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Rizični čimbenici za zloćudne novotvorine. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija zloćudnih novotvorina.
    Epidemiologija nesreća. Rasprostranjenost nesreća. Uzroci nesreća. Prevencija nesreća. Padovi starijih ljudi i kako ih spriječiti. Nesreće u školi. Zračni jastuci i fatalne ozljede u djece. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija nastanka nesreća.
    Presječno istraživanje. Trenutačna prevalencija. Periodična prevalencija. Tijek presječnog istraživanja. Omjer prevalencija (PR). Prevalencijski omjer izgleda (POR). Tumačenje PR i POR. Vremenska određenost presječnog istraživanja. Prikupljanje podataka u presječnim istraživanjima. Područje primjene presječnog istraživanja. Prednosti i nedostaci presječnog istraživanja.
    Dijagnostički testovi i testovi probira. Dijagnostički testovi. Testovi probira. Točnost ili validnost testa. Pouzdanost ili preciznost testa. Osjetljivost testa. Specifičnost testa. Pozitivna prediktivna vrijednost dijagnostičkog testa. Negativna prediktivna vrijednost dijagnostičkog testa. Probir (screening).
    Bioterorizam. Biološki agens. Biološko oružje. Kratka povijest biološkog ratovanja. Značajke biološkog i toksinskog ratnog agensa. Moguće primjene biološkog i toksinskog oružja.
    Međunarodno zdravlje. Pojmovno određenje međunarodnog zdravlja. Najznačajnije činjenice globalne zdravstvene statistike.
    Etički principi u epidemiološkim istraživanjima. Osnovni etički principi u istraživanjima. Informirani pristanak. Privatnost i povjerljivost podataka. Sukob interesa. Etički principi u istraživanjima u kojima su ispitanici djeca. Rad Etičkih povjerenstava.
    Populacijske usporedbe-dobna standardizacija. Analiza iste populacije u dvjema različitim vremenskim točkama. Usporedba dijela populacije i ukupne populacije. Usporedba različitih populacija.
    Otrovanje hranom. Epidemija otrovanja hranom. Tablica oboljelih. Epidemijski val. Određivanje vrste hrane koja je najvjerojatnije bila zaražena. Određivanje najvjerojatnijeg uzročnika zaraze.
    Prospektivna i retrospektivna studija. Prospektivna (kohortna, longitudinalna) studija. Kohortna studija – Framinghamska studija. Retrospektivna (case-control) studija. Case-control studija: odabir oboljelih slučajeva. Case-control studija: odabir neoboljelih kontrola. Case-control studija: odabir bolničkih kontrola. Case-control studija: odabir višestrukih kontrola.
    Ocjena rizika. Apsolutni rizik. Relativni rizik. Pripisivi (atributivni) rizik. Rizik od ukriženog umnoška – omjer izgleda (odds ratio). Interpretacija vrijednosti relativnog i atributivnog rizika. Interpretacija rizika od ukriženog umnoška tj. omjera izgleda.
  • Obavezna literatura:
    1. Kolčić I, Vorko-Jović A. Epidemiologija (odabrana poglavlja). Medicinska naklada, Zagreb, 2012.
    2. Ropac D, Puntarić D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti (odabrana poglavlja). Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
    3. Vorko-Jović A, Strnad M, Rudan I. Epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti (odabrana poglavlja). Medicinska naklada, Zagreb, 2010.

    • Izv. prof. dr. sc. Josip Milas – izvanredni profesor
    • Izv. prof. dr. sc. Maja Miškulin – izvanredni profesor
    Vanjski suradnici:
    • Doc. dr. sc Ante Cvitković – docent
    • Doc. dr. sc. Marica Miletić-Medved – docent
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE

    1. Definirati epidemiologiju kao znanost i struku
    2. Objasniti izbor odgovarajuće metode epidemiološkog istraživanja za obradu epidemija
    3. Opisati program obaveznog i fakultativnog cijepljenja
    4. Riješiti problemske zadatke s temeljnim mjerama učestalosti (incidencija, prevalencija, mortalitet, letalitet) i povezanosti (relativni rizik, pripisivi rizik, omjer šansi)
    5. Ocijeniti aktualne epidemiološke mjere u suzbijanju i sprečavanju antropozoonoza
    6. Definirati temeljne principe za izbor masovnog programa probira
    7. Analizirati aktualnu epidemiološku situaciju zaraznih bolesti u Hrvatskoj
    8. Analizirati mortalitet i morbiditet od najčešćih kroničnih i malignih bolesti u RH
    9. Nabrojati izvore podataka za rad i istraživanje u epidemiologiji te koristiti izvješća iz baza podataka u RH i međunarodnih baza
    10. Navesti i opisati programe probira u RH

    VJEŠTINE

    1. Nabrojati i opisati dizajn epidemioloških istraživanja
    2. Nacrtati i objasniti epidemijski val, izračunati prosječno trajanje inkubacije, objasniti kolektivni imunitet, razliku između epidemije, endemije i pandemije

    Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:
    • Opisati i objasniti povijesni razvoj epidemiologije u svijetu i u Hrvatskoj
    • Definirati pojam epidemiologije te nabrojiti i objasniti njezine glavne zadatke
    • Definirati i objasniti pojmove epidemije, endemije i pandemije
    • Prikazati i objasniti glavne karakteristike najznačajnijih grana epidemiologije (genetička epidemiologija, molekularna epidemiologija, farmakoepidemiologija, klinička epidemiologija te interventna epidemiologija)
    • Nabrojiti i objasniti temeljne sastavnice epidemiološkog istraživanja
    • Prikazati i objasniti podjelu epidemioloških metoda istraživanja
    • Razjasniti osnovne postavke opažajne, eksperimentalne, deskriptivne i analitičke epidemiologije
    • Nabrojiti i objasniti kriterije uzročne povezanosti
    • Nabrojiti te opisati vrste uzoraka
    • Definirati i objasniti načine dobivanja uzoraka odnosno načine uzorkovanja
    • Definirati značajke dobrog upitnika te osmisliti upitnik za vlastito istraživanje
    • Definirati pojmove apsolutnih i relativnih brojeva koji se koriste u epidemiologiji
    • Izračunati proporciju, omjer i stopu
    • Definirati i objasniti pojedine mjere učestalosti – mjere morbiditeta (incidencija, prevalencija), mjere mortaliteta (opći mortalitet, specifični mortalitet, proporcionalni mortalitet, letalitet); mjere povezanosti – relativni rizik, pripisivi rizik, omjer izgleda, omjer prevalencija te mjere mogućeg učinka – populacijski pripisivi udio, sprječivi udio u populaciji
    • Objasniti Vogralikov lanac
    • Definirati i objasniti pojmove primarne, sekundarne i tercijarne prevencije bolesti
    • Objasniti primarnu i sekundarnu prevenciju zaraznih bolesti
    • Objasniti prevenciju nezaraznih bolesti
    • Prikazati i objasniti kalendar cijepljenja u Republici Hrvatskoj
    • Opisati i razjasniti epidemiologiju najznačajnijih skupina zaraznih bolesti (bolesti koje se prenose putem dišnog sustava, bolesti koje se prenose putem probavnog sustava, bolesti koje se prenose kontaktom, zoonoza i prirodnožarišnih infekcija)
    • Definirati pojam kohorte u epidemiologiji te pojmove otvorene i zatvorene kohorte
    • Nabrojiti i objasniti temeljne vrste kohortnog istraživanja (prospektivno i retrospektivno)
    • Opisati i objasniti temeljne postavke kohortnog istraživanja (tijek i vremensko određenje, mjere učestalosti bolesti te mjere povezanosti u kohortnom istraživanju, područje primjene te prednosti i nedostatke kohortnog istraživanja)
    • Definirati te izračunati kumulativnu incidenciju i stopu incidencije
    • Izračunati te rastumačiti relativni rizik i pripisivi rizik
    • Opisati i rastumačiti ugniježđeno istraživanje slučajeva i kontrola
    • Definirati i objasniti pojam longitudinalnih istraživanja
    • Opisati i objasniti temeljne postavke istraživanja slučajeva i kontrola (tijek i vremensko određenje, mjere povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola, odabir ispitanika u skupinu slučajeva, odabir ispitanika u skupinu kontrola, načine umanjivanja utjecaja čimbenika zabune – usklađivanje i ograničavanje te područje primjene, prednosti i nedostatke ovog istraživanja)
    • Izračunati te rastumačiti omjer izgleda
    • Usporediti kohortno istraživanje te istraživanje slučajeva i kontrola te identificirati njihove osnovne razlike
    • Opisati prirodno kretanje stanovništva izračunavanjem stope nataliteta, stope mortaliteta te prirodnog prirasta
    • Izračunati mortalitet dojenčadi te perinatalni mortalitet
    • Objasniti svrhu i osnovni cilj sustavnog epidemiološkog praćenja bolesti
    • Nabrojiti i objasniti najvažnije oblike sustavnog praćenja zdravstvenoga stanja populacije (epidemiološki registri, anketni pregled zdravstvenog stanja i/ili ponašanja populacije tzv. survey)
    • Definirati i objasniti pojmove primarnih i sekundarnih podataka
    • Opisati epidemiološke značajke AIDS-a, tuberkuloze te pušenja
    • Nabrojiti i objasniti različite oblike eksperimentalnih istraživanja (randomizirani kontrolirani klinički pokus, kontrolirani terenski pokus, pokus u zajednici)
    • Opisati i razjasniti epidemiologiju najznačajnijih skupina kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, zloćudne novotvorine, nesreće)
    • Definirati i objasniti pojmove trenutačne i periodične prevalencije
    • Opisati i objasniti temeljne postavke presječnog istraživanja (tijek i vremensko određenje, mjere povezanosti u presječnom istraživanju, područje primjene te prednosti i nedostatke presječnog istraživanja)
    • Izračunati te rastumačiti omjer prevalencija te prevalencijski omjer izgleda
    • Definirati i objasniti pojmove dijagnostičkog testa, testa probira, točnosti ili validnosti testa, pouzdanosti ili preciznosti testa te pojam probira (screeninga)
    • Objasniti te izračunati osjetljivost testa, specifičnost testa, pozitivnu prediktivnu vrijednost dijagnostičkog testa te negativnu prediktivnu vrijednost dijagnostičkog testa
    • Definirati pojmove biološkog agensa i biološkog oružja te opisati i razjasniti glavne značajke biološkog i toksinskog ratnog agensa i moguće primjene biološkog i toksinskog oružja
    • Definirati pojam međunarodnog zdravlja te ukratko opisati najznačajnije činjenice globalne zdravstvene statistike
    • Opisati primjenu etičkih načela u epidemiologiji
    • Međusobno usporediti stope učestalosti neke bolesti između dviju ili više populacija nakon provođenja standardizacije tih populacija prema dobi
    • Opisati epidemiološki pristup kod otrovanja hranom
    • Izračunati te interpretirati vrijednosti apsolutnog, relativnog, pripisivog rizika te rizika od ukriženog umnoška tj. omjera izgleda

webmail studomat  knjiznica alumni