blank

Medicina rada

  • Upoznavanje studenata s povijesnim razvojem medicine rada u svijetu i u Hrvatskoj, njezinim najvažnijim zadatcima te načelima. Upoznavanje studenata s fiziologijom rada i športa. Upoznavanje studenata s psihologijom rada i športa. Stjecanje znanja o kemijskim čimbenicima radne okoline (onečišćenja zraka, metali, pesticidi, aerosoli, plinovi): zdravstveni učinci, ocjena ugroženosti i suzbijanje njihovih štetnih djelovanja. Stjecanje znanja o fizikalnim čimbenicima radnog okoliša (buka, toplina, osvijetljenost): zdravstveni učinci, ocjena ugroženosti i suzbijanje njihovih štetnih djelovanja. Stjecanje znanja o biološkim čimbenicima radnog okoliša (bakterije, virusi, gljive, paraziti): zdravstveni učinci, ocjena ugroženosti i suzbijanje njihovih štetnih djelovanja. Stjecanje znanja o ozljedama na radu i u športu. Stjecanje znanja o profesionalnim bolestima: profesionalne dermatoze, profesionalne bolesti dišnog sustava, profesionalni maligni tumori. Stjecanje znanja o bolestima povezanim s radom. Stjecanje znanja o zaštiti od djelovanja čimbenika radnog okoliša: kolektivna i osobna zaštita na radu. Stjecanje znanja o procjeni opasnosti i zdravstvenoj ocjeni radnog mjesta. Stjecanje znanja o ocjeni opće i radne sposobnosti.
  • Uvod u medicinu rada i športa. Povijesni razvoj medicine rada u svijetu. Povijesni razvoj medicine rada u Hrvatskoj.  Pojmovno određenje medicine rada i športa. Najvažniji zadatci medicine rada i športa. Organizacija medicine rada  i športa u Hrvatskoj.
    Fiziologija rada i športa. Funkcija ljudskog organizma pri tjelesnoj aktivnosti i nakon nje: fiziološke varijante u procjeni stupnja fiziološkog stresa, parametri fiziološke sposobnosti za rad i športsku aktivnost, stupanj podnošljivosti napora, statički/dinamički rad mišićnog sustava, jakost mišića i maksimalna izdržljivost mišića, izvori i procjene energetske potrošnje, aerobna i anaerobna aktivnosti mišićnog sustava, postupak procjene funkcionalne sposobnosti kardiovaskularnog sustava, indeks kardiovaskularne sposobnosti. Plućna ventilacija: ukupna i alveolarna pri radu,difuzijska konstanta u miru i pri radu, promjene u plućnoj ventilaciji pri radu, procjena funkcionalne sposobnosti dišnog sustava. Ergonomija u medicini rada i športa.
    Psihologija rada i športa. Psihologija rada i športa: stres na radu i profesionalni stres, zlostavljanje na radnom mjestu (mobbing). Nastanak i značenje umora na radnom mjestu i u športskoj aktivnosti: teorija nastanka umora, subjektivni i objektivni znakovi umora,mjere sprječavanja umora. Ozljede na radu i u športu: čimbenici nesreća na radu i u športu, socio-ekonomski čimbenici pri nastanku nesreća na radu i u športu, mjere sprječavanja ozljeda na radu i u športu.
    Kemijski čimbenici radne okoline. Izvori onečišćenja. Ocjenjivanje opasnosti od onečišćenja (plinovi, aerosoli,trenutačni uzorci, kontinuirani ili integrirani uzorci). Suzbijanje izloženostima onečišćenja zraka. Profesionalna otrovanja metalima (olovo, živa, mangan,kadmij, krom, nikal, kobalt, cink, bakar). Profesionalna otrovanja plinovima (iritansi, zagušljivci, anestetici; plinovi iritansi: topljivost u vodi, iritansi gornjih i donjih dišnih putova; plinovi zagušljivci: inertni i kemijski; ugljik dioksid, vodik, dušik, metan, etan, butan, ugljični monoksid, cijan, sumporovodik; plinovi anestetici: benzin, halogeni derivati, alkoholi, aromatski ugljikovodici). Profesionalne bolesti pluća uzrokovane aerosolima (pneumokonioze: silikoza, antrakoza, azbestoza, talkoza; bronhopneumopatije: bisinoza, profesionalna astma, alergijski alveolitis). Profesionalna otrovanja pesticidima (insekticidi: klorirani ugljikovodici, organofosforni spojevi, karbamati, spojevi arsena, nikotin; sumporougljik; rodenticidi; akaricidi; fungicidi; herbicidi; zaštita pri radu s pesticidima).
    Fizikalni čimbenici radne okoline. Toplinska okolina (ekstremni temperaturni uvjeti - lokalna i sistemska hipertermija; posljedice pregrijavanja organizma - toplinski udar, iscrpljenost, grčevi, sinkopa, promjene na koži; posljedice pothlađivanja organizma - sistemska hipotermija, ozebline). Povišeni i sniženi atmosferski tlak (disbarički fenomeni, dekompresijska bolest, barotitis ili kompresijska bolest,visinska i ronilačka bolest). Energija zračenja (mikrovalno zračenje, infracrveno zračenje, svjetlost, ultraljubičasto zračenje, ionizacijsko zračenje, klinička očitovanja biomedicinskih učinaka zračenja EM spektra). Buka (auditivni učinci buke, ekstraauditivni učinci buke). Vibracije (učinci vibracija). Električna struja  (tehnički elektricitet).
    Zdravstveni učinci fizikalnih čimbenika. Terapijski prioriteti pri zbrinjavanju pacijenata s oštećenjima nastalim utjecajem fizikalnih čimbenika. Metode mjerenja pojedinih fizikalnih čimbenika (buke, topline, osvijetljenosti). Jednadžba toplinske ravnoteže (načelo ocjenjivanja toplinske okoline, primjena toplinskih indeksa). Procjena ugroženosti zdravlja i suzbijanje izloženosti fizikalnim čimbenicima.
    Biološki čimbenici radne okoline. Bakterijske bolesti (antraks, bruceloza, leptospiroza, tularemija). Virusne bolesti (krpeljni meningoencefalitis, hepatitis B, hepatitis C). Gljivične bolesti. Parazitske bolesti (ankilostomijaza, strongiloidoza, toksoplazmoza).
    Profesionalne bolesti. Profesionalne dermatoze: iritativne i alergijske profesionalne dermatoze; kliničke specifičnosti izazvane kemijskim, fizikalnim i biološkim uzročnicima;  izvorišta metala s antigenim djelovanjem; prevencija neželjenih učinaka metala s antigenim djelovanjem; značaj radne anamneze u razlučivanju dermatoze; terapijski prioriteti pri zbrinjavanju profesionalnih dermatoza; ciljna terapija i ciljni algoritam zdravstvenog nadzora. Profesionalne bolesti dišnog sustava: profesionalne bolesti dišnog sustava uzrokovane prašinama, iritansima, alergenima; kliničke specifičnosti izazvane kemijskim, fizikalnim i biološkim uzročnicima; izvorišta onečišćenja radne atmosfere; prevencija neželjenih učinaka; značaj radne anamneze u razlučivanju profesionalne bolesti dišnog sustava. Profesionalni maligni tumori: maligni tumori kože; maligni tumori dišnog sustava; maligni tumori mokraćnog sustava; maligni tumori ostalih organa.
    Bolesti povezane s radom. Višestruka uvjetovanost u nastanku bolesti povezanih s radom (etiološka uloga čimbenika radne okoline u nastanku bolesti povezanih s radom; etiološka uloga drugih čimbenika u nastanku bolesti povezanih s radom). Bolesti sustava za kretanje. Sindromi bolnih leđa i bolnog ramena. Profesionalna oštećenja zglobova. Profesionalna oštećenja mekih tkiva. Profesionalni laringitis. KOPB. Arterijska hipertenzija. Učinci psihosocijalnih čimbenika radnog mjesta. Oštećenja zdravlja pri radu s videoterminalima.
    Tehnička i osobna zaštita pri radu. Automatizacija i hermetizacija. Eliminacija i supstitucija. Promjena tehnološkog procesa. Tehnička zaštita na strojevima. Segregacija. Opća i lokalna ventilacija. Osobna zaštita (zaštita glave, zaštita tijela, zaštita ruku, zaštita nogu, zaštita očiju, zaštita sluha, zaštita respiratornog sustava).
    Procjena opasnosti i zdravstvena ocjena radnog mjesta. Opći principi. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Propisi zaštite na radu. Uzimanje ciljane radne anamneze. Algoritmi kliničkog i laboratorijskog pregleda određenih profesionalnih kategorija. Primjena Pravilnika. Ciljana anamneza, odnosno heteroanamneza pri otrovanjima. Zbrinjavanje akutnih otrovanja. Mjerenja kemijskih štetnosti i interpretacija rezultata. Mjerenja fizikalnih čimbenika (toplina, buka, osvijetljenost) u radnom okolišu i interpretacija rezultata. Evaluiranje rezultata mjerenja fizikalnih čimbenika: buka, toplina, osvijetljenost. Izračunavanje graničnih vrijednosti na temelju NOAEL-a. Procjena radnih uvjeta u naseljima.
    Ocjenjivanje radne sposobnosti. Specifična zdravstvena zaštita radnika. Profesionalna orijentacija i selekcija. Ocjena radne sposobnosti. Profesionalna rehabilitacija. Ocjenjivanje privremene nesposobnosti za rad.

  • Obavezna literatura:
    1. Beritić-Stahuljak D, Žuškin E , Valić F, Mustajbegović J.  Medicina rada. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
    2. Puntarić D, Miškulin M, Bošnir J. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2012.
    Dopunska literatura:
    1. Valić F i sur. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
    2. Šarić M, Žuškin E.  Medicina rada i okoliša (Odabrana poglavlja).  Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
    3. Objavljena recentna znanstvena istraživanja iz predmetnog područja, sukladno preporuci predmetnog nastavnika.
  • 08.06.2016.
    06.07.2016.
    07.09.2016.
    21.09.2016.
    • doc.dr.sc. Martina Smolić
    • izv.prof.dr.sc. Davor Plavec
  • ZAJEDNIČKI ISHODI UČENJA HRVATSKOG DOKTORA MEDICINE:

    ZNANJE

    1. Identificirati interakciju radnog mjesta i fizioloških karakteristika organizma (utjecaj čimbenika radnog mjesta na organizam radnika, utjecaj pojedinih čimbenika okoliša na organske sustave, utjecaj svjetlosti, topline, buke, vibracija, neionizirajućeg i ionizirajućeg zračenja, mehaničke energije, plinova, para i aerosola, te bioloških čimbenika)
    2. Objasniti osnovne principe ocjenjivanja radne i funkcionalne sposobnosti radnika i sportaša
    3. Identificirati poslove s posebnim uvjetima rada i opseg pregleda ovisno o određenom riziku
    4. Definirati povredu na radu, prevenciju i edukaciju, zaštitu na radu i procjenu opasnosti radnog mjesta
    5. Opisati obaveze poslodavca, radnika i specijaliste medine rada i sporta
    6. Objasniti principe vođenja sistematskih i periodičkih pregleda obzirom na uvjete radnog mjesta

    VJEŠTINE

    1. Ocijeniti radnu sposobnost integriranjem podataka o radniku i čimbenicima radnog mjesta

    Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:
    • Definirati i objasniti područje djelovanja medicine rada i športa te njezine najvažnije zadatke
    • Opisati povijesni razvoj medicine rada u svijetu i u Hrvatskoj
    • Prikazati i objasniti temeljne postavke fiziologije rada i športa
    • Definirati i objasniti pojam ergonomije u medicini rada i športa
    • Prikazati i objasniti temeljne postavke psihologije rada i športa
    • Opisati i objasniti nastanak i značenje umora na radnom mjestu i u športskoj aktivnosti
    • Opisati zdravstvene učinke odabranih štetnih kemijskih čimbenika radne okoline, objasniti načine ocjene ugroženosti radnika od utjecaja navedenih čimbenika te načine suzbijanja njihovih štetnih  djelovanja
    • Opisati zdravstvene učinke odabranih štetnih fizikalnih čimbenika radne okoline, objasniti načine ocjene ugroženosti radnika od utjecaja navedenih čimbenika te načine suzbijanja njihovih štetnih djelovanja
    • Opisati zdravstvene učinke odabranih štetnih bioloških čimbenika radne okoline, objasniti načineocjene ugroženosti radnika od utjecaja navedenih čimbenika te načine suzbijanja njihovih štetnih djelovanja
    • Definirati i objasniti rizične čimbenike za nastanak nesreća na radu i u športu, te opisati i objasnitimjere sprječavanja ozljeda na radu i u športu
    • Primijeniti temeljne postulate uzimanja radne anamneze i prikazati radnu anamnezu različitih skupina radnika
    • Razlučiti utjecaj pojedinih čimbenika radnog okoliša na zdravlje te povezati izloženost različitim čimbenicima radnog okoliša te zdravstvene simptome kojima se prezentiraju radnici izloženi tim čimbenicima
    • Definirati pojam profesionalnih bolesti te bolesti povezanih s radom
    • Nabrojiti i opisati pojedine vrste profesionalnih bolesti
    • Nabrojiti i opisati pojedine vrste bolesti povezanih s radom
    • Nabrojiti i opisati načine kolektivne i osobne zaštite na radu
    • Prikazati i opisati načine  procjene opasnosti i zdravstvene ocjene radnog mjesta
    • Objasniti temeljne postulate pri vrednovanju opće i radne sposobnosti odabranih skupina radnika

webmail studomat  knjiznica alumni