Sveučilišni specijalistički studiji

Vrsta studija

Sveučilišni specijalistički studij

Voditelj studijskog programa

prof. dr. sc. Slavica Kvolik

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na Sveučilišni specijalistički studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina regulirani su studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, Statutom Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij. Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.

U skladu sa studijskim programom Sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti studij Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Struktura i organizacija Sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija.

Studijski program po kojem se ustrojava Sveučilišni specijalistički studij. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom sveučilišnog specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

• obvezne predmete iz Sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u iznosu od ukupno 40,0 ECTS bodova,
• obavezne zajedničke predmete sveučilišnih specijalističkih studija u iznosu od ukupno 11,5 ECTS bodova
• izborne predmete iz Sveučilišnog specijalističkog studija Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u iznosu od ukupno 8,5 ECTS bodova.

Sveučilišni specijalistički studij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

• je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
• je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
• je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
• isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
• student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravilima za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Anesteziologije, reanimatologija i intenzivna medicina.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija:

Završetkom studija student stječe znanja, vještine i razumijevanje metodologije i primjene Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine u području opće anestezije, regionalne anestezije, neposrednog perioperacijskog liječenja, specijalne anestezije i intenzivnog liječenja u neurokirurgiji i neurotraumatologiji, torakalnoj, kardiovaskularnoj, abdominalnoj kirurgiji, urologiji, ginekologiji i opstetriciji, dječjoj kirurgiji, ortopediji i traumatologiji, oftalmologiji, maksilofacijalnoj kirurgiji, kirurgiji, otorinolaringologiji, radiologiji, plastičnoj rekonstrukcijskoj i estetskoj kirurgiji, dnevnoj i ambulantnoj kirurgiji, anesteziji za endoskopske procedure, liječenju boli (akutne i kronične), reanimaciji u hitnoj medicini u bolničkim i vanbolničkim uvjetima, nadzoru i intenzivnom liječenju respiracijske i kardijalne insuficijencije, akutne renalne insuficijencije, abdominalnih problema, akutnog zatajenja jetre, panreatitisa, traumatske ozljede mozga, akutne ishemije mozga i postupanja kod neuromuskularnih bolesti. 

Student stječe razumijevanje metodologije rješavanja kliničkih problema: poremećaji svijesti , hipotenzija, zatajenje disanja, oligurija, pireksija, aritmija, štetni utjecaji okoliša, teška infekcija, sindrom multiplog zatajenja organa, imunokompromitirani pacijent, krvarenja/tromboza, politraumna, kirurških bolesnika visokog rizika, hipertenzija, trovanja.

Student stječe kompetencije u izvođenju sljedećih vještina i tehnika: osnovni klinički pregled, postizanje/održavanje homeostaze, uspostavljanje zračnog puta, indiciranje mehaničke ventilacije, parenteralne i enteralne prehrane, sedacije, praćenje hemodinamike, praćenje respiracije, praćenje funkcije organa, čitanje kliničkih slikovnih prikaza, organiziranja i usmjeravanja transporta kritičnih bolesnika, doniranje organa i transplantacija, provođenje strategija kontrole infekcija. 

Student stječe komunikacijske vještine, vještine donošenja etičkih odluka o kraju života i palijativnoj skrbi, utječe na organizaciju i upravljanje, skrbi za osiguranje kvalitete i isplativnost, prati i poboljšava klinički ishod, provodi trajno podučavanje i istraživanje.  

Navedenim kompetencijama studenti ostvaruju mogućnost zapošljavanja u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru (anesteziologija, reanimatologija, intenzivna medicina, hitna medicina, klinikama za liječenje akutne i kronične boli te palijativnoj medicini).

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

Sveučilišni specijalistički studij

Voditelj studijskog programa

izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na Sveučilišni specijalistički studij Neurologija regulirani su studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija, Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.

U skladu sa studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija, sveučilišni specijalistički studij mogu upisati:

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to specijalizanti Neurologije iz Republike Hrvatske koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja ili zainteresirani specijalisti Neurologije ili specijalizanti Neurologije iz inozemstva. Studij je otvoren i za druge doktore medicine s motivacijom i željom da završe Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija.
 

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Struktura i organizacija sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Sveučilišni specijalistički studij Neurologija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom sveučilišnog specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

• obvezne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 52,0 ECTS bodova,
• izborne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova,
• završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 3,0 ECTS bodova.
• sveučilišni specijalistički studij Neurologija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita sveučilišnog specijalističkog studija.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.
 

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

• je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
• je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
• je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
• isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
• student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica neurologije.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste neurologije odnosno znanja:

• o građi i funkciji pojedinih elemenata središnjeg živčanog sustava, organizaciju neurotransmitorskih sustava i neurobiologiji učenja i pamćenja
• o suvremenom pristupu neurološkom bolesniku, specifičnostima uzimanja neurološke anamneze i heteroanamneze te neurološkog statusa
• o suvremenom pristupu dijagnostici neuroloških poremećaja i bolesti te zbrinjavanju neuroloških bolesnika
• o izvođenju, kritičkom rasuđivanju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka u hitnim neurološkim stanjima (neurološki status, laboratorijske pretrage, lumbalna punkcija, neuroslikovne metode) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
• o liječenju hitnih stanja u neurologiji.
• o najčešćim neurološkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
• osnovne algoritme dijagnostičkih i terapijskih intervencija u neurologiji
• o važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabira adekvatne terapije tijekom trudnoće
• kompetencije da na temelju anamneze i uzetog neurološkog statusa procjeni vrstu i težinu neurološkog poremećaja, rasudi o stupnju hitnosti daljnje obrade i terapije te izabere adekvatnu individualiziranu farmakoterapiju i algoritam obrade
• o epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih neuroloških poremećaja i bolesti
• o dijagnostičkim mogućnostima, ograničenjima i indikacijama neurofizioloških tehnika (evocirani potencijali, EEG, EMNG, TCD i CDFI karotida) te interpretaciji nalaza
• o slikovnim neuroradiološkim dijagnostičkim tehnikama u neurologiji i kritičnom tumačenju nalaze
• o spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u neurologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
• o terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
• o zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila
• o procjeni i ranom prepoznavanju potencijalnih kandidata za neurokirurško liječenje te mogućnostima preoperativne obrade
• o vrstama, mogućnostima i predvidivim ishodima neurorehabilitacije.

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Program specijalizacije iz oftalmologije i optometrije propisan je Pravilnikom Ministarstva zdravstva i u sebi sadrži obvezu provođenja sveučilišnog specijalističkog studija iz navedenog područja (NN 100/11). Svrha sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija je kroz teorijsku i praktičnu nastavu, koja obuhvaća temeljna, produbljena i specijalna znanja integralne specijalizacije iz oftalmologije i optometrije, upoznati pristupnike sa suvremenom doktrinom kliničke specijalizacije. Pristupnicima će biti iznesen i kritički osvrt iskusnih kliničara na aktualne teme, s namjerom poticanja kandidata na klinička istraživanja i oblikovanje vlastitih kliničkih prosudbi.

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Voditelj studijskog programa

izv. prof. dr. sc. Mladen Bušić

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Uvjeti upisa 

Uvjeti upisa na sveučilišni specijalistički studij Oftalmologija i optometrija regulirani su studijskim programom i Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija. 

Raspisivanje natječaja za upis u studij i upis studenata u studij provodi se sukladno Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Medicinskog fakulteta u Osijeku, Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalisitičkog studija Oftalmologija i optometrija. 

Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.

U skladu sa studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija, sveučilišni specijalistički studij mogu upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to:

• specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz Republike Hrvatske, najmanje na drugoj godini specijalizacije, koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja
• zainteresirani specijalisti Oftalmologije i optometrije 
• specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz inozemstva.

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Trajanje studija

Sveučilišni specijalistički studij Oftalmologija i optometrija traje 1 godinu, odnosno 2 semestra.

Struktura i organizacija sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija, koji se sastoji od organizirane nastave i završnog rada.

Iz organizirane nastave svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova za dovršenje studija. Studenti tijekom studija moraju odslušati i položiti:

• obvezne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija u iznosu od ukupno 46,0 ECTS bodova
• izborne predmete sveučilišnog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija od ukupno 9,0 ECTS bodova (odnosno 14,0 za završetak studija u okviru specijalizacije)
• napraviti završni specijalistički rad koji se vrednuje s 5,0 ECTS bodova – za studente koji žele steći akademski naziv sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Sveučilišni specijalistički studij Oftalmologija i optometrija završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog ispita u skladu s programom studija za studente koji studij pohađaju u okviru specijalizacije iz Oftalmologije i optometrije ili pak polaganjem svih ispita te izradom završnog specijalističkog rada za studente koji studij pohađaju izvan navedene specijalizacije.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica oftalmologije i optometrije.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Specifične kompetencije odnose se na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste oftalmologije i optometrije.

U smislu specifičnih kompetencija studenti će usvojiti suvremena znanja:

• suvremenom pristupu dijagnostici i liječenju oftalmoloških bolesti i zbrinjavanju bolesnika s bolestima prednjeg segmenta oka
• izvođenju i interpretaciji oftalmoloških dijagnostičkih testova važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
• najvažnijim upalnim i tumorskim procesima oka i orbite, kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
• osnovne principe kirurške tehnike u oftalmologiji
• važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti prenatalne dijagnostike radi planiranja obitelji i prevencije nekih genetskih oftalmoloških bolesti
• kompetencije da na temelju anamneze i kliničkog pregleda procjeni vrstu i težinu ozljede oka te odabere pravilan način za zbrinjavanje ozljeda oka i njihovu prevenciju
• znati inicirati i odrediti adekvatne modalitete liječenja poremećaja pokretljivosti oka i binokularnog vida
• epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih patoloških stanja stražnjeg segmenta oka i neurooftalmologije
• svim aspektima suvremenih tehnika operacije katarakte i refraktivne kirurgije te vrstama intraokularnih leća
• indikacijama izvođenja ultrazvučne pretrage očne jabučice, orbite i biometrije oka te o interpretaciji nalaza
• specifičnostima intravitrealne primjene oftalmoloških lijekova
• slikovnim dijagnostičkim tehnikama u oftalmologiji i optometriji
• spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u oftalmologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
• načinu rada suvremene očne banke, vrstama očnih tkivnih presadaka, selekciji donora, uzimanju, procjeni kvalitete, obradi, pohrani, distribuciji i transplantaciji očnih tkivnih presadaka, s posebnim osvrtom na rožnicu
• terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene oftalmoloških lijekova, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
• zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila, te će znati odrediti stupanj oštećenja vidne funkcije i ordinirati potrebna pomagala
• liječenju hitnih stanja u oftalmologiji.

Vrsta studija

Sveučilišni specijalistički studij

Voditelj studijskog programa

prof. dr. sc. Aleksandar Včev

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na sveučilišni specijalistički studij Opća interna medicina regulirani su studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina, Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina, Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na sveučilišni specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije. 

U skladu sa studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti Opće interne medicine koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.
 

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Struktura i organizacija sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina:

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava sveučilišni specijalistički studij Opća interna medicina sastoji se od organizirane nastave. 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom sveučilišnog specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

• obvezne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina u iznosu od ukupno 52,5 ECTS bodova,
• izborne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Opća interna medicina u iznosu od ukupno 3,0 ECTS bodova,
• završni specijalistički ispit u iznosu od ukupno 4,5 ECTS bodova

Sveučilišni specijalistički studij Opća interna medicina završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog ispita u skladu s programom studija.

Student polaže (završni) specijalistički ispit nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Jednakovrijedni nastavni sadržaji odnosno predmeti s odgovarajućom provjerom znanja izabrani na doktorskim i sveučilišnim specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj bodovno se vrednuju jednako kao i nastavni sadržaji na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Uvjet za prijenos ECTS bodova su uredno izvršene nastavne obveze, položeni ispiti iz predmeta i praktikuma s drugih poslijediplomskih doktorskih studija te priložena dokumentacija, slična Dodatku diplomi u europskoj obrazovnoj terminologiji (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit, način polaganja ispita, način vrednovanja/ocjene provjerenog znanja, životopis voditelj).

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica opće interne medicine.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste opće interne medicine. To znači ovladati propisanim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te metodama prevencije i rehabilitacije bolesti unutarnjih organa.  

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

Sveučilišni specijalistički studij

Voditelj studijskog programa

prof. dr. sc. Igor Filipčić

Suvoditelj studijskog programa

prof. dr. sc. Dunja Degmečić

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na sveučilišni specijalistički studij Psihijatrija regulirani su studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija, Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
 

Sveučilišni Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.
 

U skladu sa studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti Psihijatrije koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.
 

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.
 

Struktura i organizacija sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava sveučilišni specijalistički studij Psihijatrija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom sveučilišnog specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

• obvezne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 45,0 ECTS bodova,
• izborne predmete iz sveučilišnog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 10,0 ECTS bodova,
• završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova.

Sveučilišni specijalistički studij Psihijatrija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

• je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
• je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
• je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
• isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
• student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica psihijatrije.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste psihijatra odnosno znanja:

• suvremenom pristupu dijagnostici psihičkih poremećaja i duševnih bolesti i zbrinjavanju psihijatrijskih bolesnika;
• izvođenju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka (psihijatrijski intervju, ocjenske ljestvice, laboratorijske pretrage) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije;
• najčešćim psihičkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja;
• osnovne algoritme terapijskih intervencija u psihijatriji;
• važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabir adekvatne terapije tijekom trudnoće;
• kompetencije da na temelju anamneze i procjene psihičkog statusa procjeni vrstu i težinu psihijatrijskog poremećaja te izabere adekvatnu individualiziranu psihofarmakoterapiju;
• epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih psihičkih poremećaja i duševnih bolesti;
• indikacijama izvođenja TMS-a (transmagnetske stimulacije) i drugih tehnika;
• slikovnim dijagnostičkim tehnikama u psihijatriji;
• spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u psihijatriji kao i o etičkim načelima istraživanja;
• terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama;
• zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila;
• liječenju hitnih stanja u psihijatriji.

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na sveučilišnoim poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

Sveučilišni specijalistički studij

Voditelj studijskog programa

doc. dr. sc. Sandra Šarić

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na sveučilišnoi specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija regulirani su studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, Pravilima za izvedbu sveučilišnog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij. Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na sveučilišni specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije. 

U skladu sa studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija, specijalistički studij mogu upisati:

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, imaju specijalizaciju iz interne medicine i/ili kardiologije ili je ista u tijeku. Uz to, studij mogu upisati i specijalizanti/specijalisti drugih specijalnosti (pedijatri, anesteziolozi)

Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje, odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Struktura i organizacija sveučilišnog specijalističkog studija Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija:

Struktura sveučilišnog specijalističkog studija određena je studijskim programom sveučilišnog specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava sveučilišni specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija sastoji se od organizirane nastave, praktične nastave i završnog rada. 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

• Organizirana nastava (obavezna i izborna) u iznosu od ukupno 30,0 ECTS bodova (od toga 25,0 ECTS bodova iz obveznih predmeta i 5,0 ECTS bodova iz izbornog modula)
• Praktičnu nastavu u iznosu od ukupno 24,0 ECTS bodova,
• Završni rad u iznosu od ukupno 6,0 ECTS bodova

Sveučilišni specijalistički studij Ultrazvuk u kliničkoj medicini: smjer kardiologija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija. Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija. 

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica ultrazvuka u kliničkoj medicini, smjer kardiologija.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija studenti će biti osposobljeni za visokostručno obavljanje poslova iz područja ehokardiografije, što uključuje veliki broj područja i aktivnosti. Pristupniku se usmjeravanje na uže područje ehokardiografije omogućava ponudom kolegija iz transezofagusne ehokardiografije, stresne ehokardiografije i tkivnog doplera. 

Navedenim kompetencijama studenti ostvaruju mogućnost zapošljavanja u privatnom i javnom zdravstvenom sektoru na različitim radnim mjestima koja uključuju visokostručno obavljanje poslova iz područja ehokardiografije.  

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Naziv studija

Naziv studijskog programa je Poslijediplomski specijalistički studij „Kardiologija”

Voditeljica studijskog programa

doc. dr. sc. Sandra Šarić

Suvoditelj studijskog programa

doc. dr. sc. Marko Stupin

Nositelj i izvođač studija

Nositelj studija je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sveučilište povjerava organizaciju i izvođenje studija Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Tip studijskog programa

Sveučilišni

Razina

Poslijediplomski specijalistički studij

Znanstveno ili umjetničko područje

Znanstveno područje: biomedicina i zdravstvo

Znanstveno ili umjetničko polje

Znanstveno polje: kliničke medicinske znanosti

Znanstvena ili umjetnička grana

Znanstvena grana: interna medicina

Uvjeti upisa na studij

Specijalizant kardiologije, najmanje na drugoj godini specijalizacije ili specijalist kardiologije.
Studij je otvoren i za druge studente s motivacijom i željom da završe poslijediplomski specijalistički studij iz kardiologije. 
Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva. 
Upis na poslijediplomski studij obavlja se na temelju javnog natječaja čije se propozicije objavljuju u dnevnom tisku, na mrežnim stranicama Medicinskog fakulteta Osijek i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te mrežnim stranicama nastavnih baza koje su mjesta izvođenja studija.

Upis u prvu godinu sveučilišnog specijalističkog studija uključuje sljedeće dokumente/izjave:

• obrazac fakulteta za upis na specijalistički studij    
• službeni prijepis ocjena (završen šestogodišnji studij program doktora medicine)
• rješenje Ministarstva zdravlja o specijalizaciji

Studenti se biraju putem javnog natječaja i analize gore navedenih dokumenata/izjava.

Trajanje studija

Studij traje dva semestra, odnosno jednu godinu

Ukupan broj ECTS bodova

60 ECTS bodova

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/ica kardiologije

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student će usvojiti suvremena znanja:
- o epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih kardioloških bolesti
- o najčešćim kardiološkim bolestima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
- o suvremenom pristupu kardiološkom bolesniku, specifičnostima uzimanja kardiološke anamneze i heteroanamneze te procjeni kardiovaskularnog statusa temeljem fizikalnog pregleda
- sposobnost procjene vrste i težine kardiološke bolesti na temelju anamneze i kliničkog pregleda, te odabira adekvatne individualizirane farmakoterapije i algoritma obrade
- o suvremenom pristupu dijagnostici kardioloških bolesti i zbrinjavanju kardioloških bolesnika
- osnovne algoritme dijagnostičkih i terapijskih intervencija u kardiologiji
- o izvođenju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije 
- o liječenju hitnih stanja u kardiologiji
- o slikovnim dijagnostičkim tehnikama u kardiologiji i kritičnom tumačenju nalaza
- o terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene lijekova u kardiologiji, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
- o vrstama, mogućnostima i predvidivim ishodima kardiološke rehabilitacije
- o spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u kariologiji kao i o etičkim načelima istraživanja

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studij je otvoren za sve studente koji mogu pratiti nastavu na hrvatskom jeziku. Sporazumom Dekana medicinskih fakulteta o uspostavljanju mreže poslijediplomskih studija iz područja biomedicine i zdravstva omogućava se studentima predloženog Poslijediplomskog specijalističkog studija iz Kardiologije pohađanje organizirane nastave srodnih programa i na poslijediplomskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Predloženi studij je otvoren i inozemnim studentima. Naime, sukladno zakonu, na Poslijediplomski specijalistički studij iz kardiologije mogu se pod jednakim uvjetima upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su u pravilu završili diplomski studij medicine. Primjenom europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) svakako se potiče pokretljivost studenata.

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Svrha sveučilišnogspecijalističkog studija je upoznati pristupnike, kroz predavanja i seminare, sa suvremenom doktrinom kliničke specijalizacije. Pristupnicima će biti iznesen i kritički osvrt iskusnih kliničara na aktualne teme, s namjerom poticanja kandidata na klinička istraživanja i oblikovanje vlastitih kliničkih prosudbi.