Katedra za anatomiju i neuroznanost

Predsjednik katedre
 

 

Nastavnici i suradnici (u radnom odnosu s fakultetom)
 

 

Vanjski suradnici 
 
  • doc.dr.sc. Tanja Kovač – docent 
  • doc.dr.sc. Marinko Rade – docent
  • doc.dr.sc. Damir Hudetz - docent
  • dr.sc. Nenad Koruga, dr.med. – asistent
  • Marija Olujić, dr.med. - asistent

 

Povijest razvoja
 

Današnja Katedra za anatomiju i neuroznanost sustavno se razvijala od osnutka Studija Medicine u Osijeku, akademske godine 1979/80, kao područnog studija Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U tom su razdoblju nastavnici Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu održavali nastavu i osposobljavali kadar za potrebe Studija u Osijeku. Među prvim uposlenicima Studija u Osijeku je bila i Ljiljana Turk, tehnička suradnica u nastavi koja je značajno pomogla ustroju zbirke anatomskih preparata za potrebe nastave, a nakon njenog umirovljenje njen rad nastavlja Vjekoslav Bockovac, zdr.lab.teh. Na Katedru se 1994. godine upošljava Siniša Šijanović, dr.med., a nakon njega 1996. Radivoje Radić, dr.med. koji je magistrirao i doktorirao pod mentorstvom prof. dr. sc. Vasilija Nikolića, učenika znamenitog utemeljitelja anatomije i medicinskih studija u Hrvatskoj prof. Drage Perovića.

 

Od osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Osijeku 1998. godine, Katedru za anatomiju i neuroznanost vodio je prof. dr. sc. Vasilije Nikolić i pod njegovim vodstvom Katedra je kadrovski učvršćena, ustrojena je biblioteka Katedre i pokrenuta znanstvena djelatnost. U tom je razdoblju osim dr. sc. Radivoja Radića, doktorirao i Robert Selthofer, dr. med., danas redoviti profesor u Katedri za anatomiju i neuroznanost.

 

Od 2003. godine predsjednik Katedre je prof. dr. sc. Radivoje Radić koju vodi do 2018. godine kada nas zbog preuranjene smrti u 49. godini napušta. U tom razdoblju, nadopunjena je zbirka anatomskih preparata i nastavljena znanstvena aktivnost, a pod mentorstvom prof. dr. sc. Radivoje Radića doktorirao je Igor Lekšan, dr.med., danas izvanredni profesor na Katedri. U okviru istraživanja koja provodi istraživačka grupa Katedre doktorirali su i Kristina Selthofer Relatić, dr.med. te Egon Biuk, dr.med. U 2009. godini na Katedri se zapošljava na mjesto asistenta Antonio Kokot, dr.med. koji pod mentorskom palicom prof.dr.sc. Predraga Sikirića doktorira 2015. godine, a 2016. godina biva izabran u zvanje docenta. U 2017.g. doc. Kokot kroz pilot projekt uvodi inovacije i modernizaciju nastave u pogledu korištenja modernih tehnologija u nastavi, konkretno primjenu 3D atlasa kao pomoć studentima u svladavanju gradiva i topografskih odnosa u anatomiji ljudskog tijela.

 

U periodu od 2010. godine do danas na Katedri su u svojstvu asistenata i polaznika doktorskih studija radili Branka Popović, dr.med., Kristijan Dinjar, dr.med., Tanja Kovač, dr.med., Darija Šnajder, dr.med., Ivan Koprivčić, dr.med., Vjekoslav Wertheimer, dr.med., Zvonimir Vrselja, dr.med., Anđela Marić, dr.med., Nenad Čekić, dr.med., Željka Perić Kačarević, mag.biol., Nenad Koruga, dr.med., Marko Kovačević, dr.med., od kojih su mnogi i doktorirali.

 

Od 2018. godine do 2020. godine Katedru vodi prof.dr.sc. Robert Selthofer, dok od 2020.g. do danas Katedru vodi doc.dr.sc. Antonio Kokot.

 

Katedra u kontinuitetu provodi nastavu na cijelom nizu studijskih programa Medicinskog fakulteta kao i studijskim programima Sveučilišta J.J.Strossmayera, nadopunjuje zbirke preparata, provodi znanstvena istraživanja sa suradnim i partnerskim ustanovama, educira mlade kadrove kroz razne oblike cjeloživotnog obrazovanja i Poslijediplomski studij biomedicina i zdravstvo te sudjeluje u popularizaciji znanosti. 

 

Jedan od velikih projekata koji se provodi na Katedri, a koji je ustanovio prof.dr.sc. Radivoje Radić, je i program darivanja tijela nakon smrti u znanstveno-nastavne svrhe. Program je jako pozitivno odjeknuo u javnosti. U program je upisano preko 40 potencijalnih kandidata. Program je pauziran u zadnjih nekoliko godina zbog tehničko-prostornih poteškoća, međutim kontinuiranim radom vodstva Katedre i Uprave Fakulteta stvaraju se uvjeti da se program ponovno otvori i nastavi s upisom potencijalnih kandidata obzirom na vrlo velik izraženi interes.

 

Trenutno se uređuju nove prostorije Katedre u podrumu fakulteta gdje će se oformiti prostor za pripremu i čuvanje kadavera, sala za anatomske sekcije, seminarska učionica za 30 studenata te laboratoriji za ispitivanje čvrstoće tkiva i ostala anatomska istraživanja.

 

U budućnosti u cilju je kadrovsko osnaživanje Katedre novim suradnicima i nastavnicima na čemu se također kontinuirano radi, edukacija kadrova u pripremi i preparaciji kadavera, a potom zanavljanje i osvježavanje humanih preparata za održavanje nastave iz anatomije.

 

Od jednog redovitog profesora u trajnom zvanju i jednog asistenta u trenutku osamostaljenja, Katedra se razvila i danas ima 4 nastavnika i 2 asistenta u radnom odnosu, te 2 nastavnika i 4 asistenta kao vanjske suradnike.